Slovačka

Background information

Vrsta uzgojene vrste

Kalifornijska pastrva (Oncrhynchus mykiss), sjevernoafrička mačka (Clarias gariepinus) i šaran (Cyprinus carpio).

^{Izvor podataka: 2023., EUMOFA; 2022., STECF}

Vrsta metode proizvodnje

Bez izravnog pristupa moru akvakulturna djelatnost u Slovačkoj ograničena je na slatkovodni uzgoj. Prema podacima Eurostata 2021. primijenjene su sljedeće glavne metode proizvodnje:

Veličina sektora (proizvodnja i potrošnja)

Proizvodnja 2.417 Tn; 6,990 tisuća EUR (2021.)

Potrošnja proizvoda ribarstva i akvakulture 10,32 kg po stanovniku (2021.)

Promjene u potrošnji 2 % (2021/2020)

^{Izvor podataka: 2023., EUMOFA}

Utjecaj akvakulture na gospodarstvo, tržište hrane i tržište rada zemlje

Nizak učinak na gospodarstvo zemlje. Međutim, akvakultura doprinosi sigurnosti opskrbe hranom u Slovačkoj i smanjenju uvoza ribe u Slovačku. Akvakultura stvara manji ugljični otisak u usporedbi s drugim vrstama stočarstva.
Kad je riječ o stavljanju na tržište i konačnom stavljanju proizvoda na tržište, proizvodnja ribe i pastrve može se razlikovati između proizvodnje ribe za izravnu potrošnju i proizvodnje stokova koji se upotrebljavaju u akvakulturi za daljnji uzgoj ili poribljavanje ribolovnih područja.
Većina ribe stavlja se na tržište svježa, uglavnom šaran, koji se prodaje živim. Stavljanje na tržište svježih šarana neravnomjerno je jer se oko 80 % proizvodnje prodaje u prosincu tijekom božićne sezone.
Za razliku od pastrve, u kojoj dominira proizvodnja ribe za izravnu prehranu ljudi, proizvodnja ribe za poribljavanje ribolovnih područja sada je važnija u industriji ribnjaka. Proizvodnja iz RAS-a uglavnom je usmjerena na proizvodnju ribe za prehranu ljudi i, u manjoj mjeri, na poribljavanje ribolovnih područja.
Većina akvakulturnih poduzeća može se klasificirati kao mikropoduzeća (često obiteljska poduzeća koja ostvaruju malu lokalnu proizvodnju usmjerenu na tržište). Međutim, mala poduzeća i nekoliko srednjih poduzeća imaju odlučujući udio u ukupnoj proizvodnji u akvakulturi. Postojanje poduzetnika čija glavna djelatnost nije akvakultura, nego su, među ostalim, također uključeni u akvakulturu.
S obzirom na veličinu sektora akvakulture, njegovu potencijalnu proizvodnju i trenutačne tržišne cijene, većina poduzeća (posebno malih i mikro) nalazi se u teškoj gospodarskoj situaciji te je njihova sposobnost stvaranja vlastitih sredstava za ulaganja ograničena.
Ribnjaci i poljoprivredna gospodarstva uglavnom se nalaze u ruralnim područjima, gdje stvaraju mogućnosti zapošljavanja i za članove obitelji i za stanovnike ruralnih područja.

^{Izvor podataka: MNSPA}

Izazovi i prilike

Izazovi

Širenje zaraznih bolesti.
Smanjenje prodaje žive ribe u razdoblju prije podneva, manji interes za šaran u mladoj generaciji.
Nedostatak osposobljenih osoba zainteresiranih za rad u tom sektoru.
Voda – pogoršanje kvalitativnih i kvantitativnih pokazatelja povezanih s klimatskim promjenama, pritisak drugih sektora na upotrebu vode.
Ograničenja koja su odredila tijela za zaštitu prirode.
Nesigurnost u pogledu odgovarajuće naknade štete koju su prouzročili grabežljivci riba.
Nizak gospodarski povrat ulaganja u sektoru akvakulture.
Nesigurnost u pogledu jamstva odobrenih zahvaćanja vode za uzgoj ribe.
Nedovoljno poznavanje onečišćenja vodenog okoliša.
Smanjenje proizvodnog kapaciteta spremnika vode (ribarstva) zbog migracije sedimenta.
Nedovoljan kapacitet za karantenu žive ribe iz uvoza.
Prijenos zemljišta nepoznatih vlasnika i zemljišta u državnom vlasništvu na Statistički ured Slovačke Republike.
Širenje invazivnih stranih vrsta vodenih organizama.

Prilike

Neproduktivne funkcije ribnjaka i usluga ekosustava akvakulture.
Mogućnost upotrebe sredstava iz FOP-a za razdoblje 2021. 2027.
Ciljano stavljanje na tržište kako bi se povećala potrošnja slatkovodne ribe i stvorila pozitivna slika o tom sektoru.
Prekogranična suradnja s istraživačkim organizacijama u susjednim zemljama.
Povećanje proizvodnje ribe u postojećim postrojenjima.
Izgradnja novih proizvodnih kapaciteta (uključujući RAS).
Povećanje prodaje ribe na poljoprivrednim gospodarstvima.
Uvođenje praćenja kvalitete vode na uzgajalištima, ulaganja u povećanje dobrobiti riba.
Inovacije, upotreba obnovljivih izvora, upotreba geotermalne vode.
Diversifikacija prihoda.
Cjeloživotno učenje za radnike u tom sektoru.
Osnivanje organizacije proizvođača.
Provedba novih ciljeva NSPRA-e za 2030.
Smanjenje negativnih utjecaja akvakulture na okoliš na najmanju moguću mjeru.
Oslobađanje potencijala ekološke akvakulture.
Poboljšanje radnih uvjeta i sigurnosti na radu zaposlenika.
Modernizacija, proširenje, izgradnja neproizvodnih dijelova poljoprivrednih gospodarstava i radne snage.
Potpora start-up uzgajivačima i prerađivačima, obiteljskim poduzećima od lokalnog interesa.
Iskorištavanje sve veće kupovne moći stanovništva kako bi se povećala potrošnja slatkovodne ribe.
Zaštita uzgajališta od grabežljivaca riba.
Redovito objavljivanje osnovnih statističkih podataka o sektoru akvakulture.

^{Izvor podataka: MNSPA}

Zaposlenost i broj poduzeća

U sektoru akvakulture 2021. bilo je zaposleno 385 stalnih i 354 sezonskih radnika.
119 akvakulturnih poduzeća 2020.

^{Izvor podataka: 2021., Statistički ured Pravilnika o osoblju}

Multi-annual National Strategic Plans for the development of sustainable Aquaculture

Relevant Authorities

Applicable Legislation

Applicable Procedures

Registracija objekata akvakulture

National associations and networks

Udruga uzgajivača ribe u Slovačkoj

Contact Details

Odsjek za poljoprivredu, Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja Slovačke Republike

Dominik Škoda, glavni državni savjetnik

E-pošta:
Telefonski broj: + 42 125 926 6577