Preferencije javnosti za intervenciju politike radi zaštite javnog zdravlja od pomorskih djelatnosti: Studija o 14 europskih zemalja

Morski ekosustavi pružaju širok raspon roba i usluga koje izravno i neizravno koriste gospodarstvima te podupiru zdravlje i dobrobit ljudi. Međutim, ti su ekosustavi osjetljivi na antropogene utjecaje kao što su klimatske promjene, onečišćenje i uništavanje staništa. Europska unija (EU) prepoznaje ulogu plavog gospodarstva u osiguravanju radnih mjesta i doprinosu gospodarskom rastu, pri čemu je integrirana pomorska politika EU-a međusektorski okvir unutar kojeg se pomorskim aktivnostima upravlja i koordinira. Održivost je središnje načelo kojim se osigurava da se sektori kao što su akvakultura i energija vjetra na moru, koji su namijenjeni rastu, moraju razvijati na način koji ne utječe negativno na zdravlje morskog okoliša. Međutim, trenutačno se malo razmatra kako bi te aktivnosti mogle utjecati na javno zdravlje. U trenutačnom istraživanju korišteni su podaci iz istraživanja iz 14 europskih zemalja kako bi se istražila percepcija javnosti o tim pitanjima, s općim naglaskom na 10 pomorskih aktivnosti, s posebnim naglaskom na pet aktivnosti povezanih sa Strategijom plavog rasta EU-a iz 2012. Ispitanici su cijenili međusobnu povezanost tih pomorskih djelatnosti, zaštitu okoliša i javno zdravlje, kao i moguće kompromise. Preferencije za političku intervenciju radi zaštite javnog zdravlja od različitih aktivnosti predviđene su i kontaktima s morem (zapošljavanje u pomorskom sektoru, rekreacijske aktivnosti) i sociodemografskim varijablama (politički stavovi, spol, dob), što bi moglo pomoći u budućem angažmanu i komunikacijskim inicijativama. Međutim, znatne razlike među zemljama u pogledu političkih preferencija za različite aktivnosti upozoravaju na to da europsko stanovništvo u cjelini nije općenito zastupljeno.