Uzgoj ribe
Uzgoj ribe vrsta je akvakulture koja se bavi rastom ribe u kontroliranim vodenim ograđenim područjima kao što su ribnjaci, jezera, spremnici ili olovci s mrežama u moru. To mogu biti potpuno zatvoreni sustavi koji se nazivaju „integrirani sustavi recikliranja”; poluzatvoreni sustavi, koji se nazivaju „sustavi protočnog protoka/utrka”; ili otvoreni sustavi, poznati i kao „sustavi kaveza”. Najčešće uzgajane vrste riba u EU-u jesu lubin, rumenca okana, atlantski losos, šaran i kalifornijska pastrva.
Uzgoj školjkaša (mokuša i rakova) i ostalih beskralježnjaka
Uzgoj školjkaša uzgoj je i izlov vodenih beskralježnjaka, uključujući mekušce kao što su dagnje, kamenice i kućice te rakovi kao što su kozice. Za tu vrstu akvakulture postoje različite tehnike uzgoja, ovisno o uzgajanoj vrsti i zemljopisnom položaju uzgajališta. Školjkaši se mogu uzgajati izravno na plaži, staviti u zaštitnu mrežu ili uzgajati vreće na dnu vode ili viseći od sedimenta na parangalima ili iz splavi. Glavne vrste koje se proizvode u objektima za uzgoj školjkaša u EU-u jesu mediteranske dagnje, plave dagnje, pacifičke kamenice, školjke koje ne pripadaju, morske dagnje nei, prnjavice i školjke od tepiha iz Grooveda.
Drugi uzgoj beskralježnjaka odnosi se, među ostalim, na morske ježine ili morske krastavce.
Više informacija dostupno je na infografici koju je izradio AAM.
Algakultura
Algakultura je oblik akvakulture usmjeren na uzgoj vrsta algi, uključujući makroalge, mikroalge i cijanobakterije kao što je spirulina. Makroalge, poznate kao morske alge, uzgajaju se u obalnim/odobalnim morskim vodama ili u zatvorenim kopnenim sustavima. Morske alge ključni su organizmi u integriranim multitrofičkim sustavima akvakulture. Mikroalge/cianobakterije uzgajaju se u fotobioreaktorima, ribnjacima ili fermentatorima.
Biokemijski spojevi i svojstva čine alge vrijednim oceanskim materijalom za komercijalne primjene kao što su hrana za ljude, hrana za životinje i dodaci hrani za životinje, lijekovi, farmaceutski proizvodi, nutraceutici, gnojiva, biljni biostimulansi, biopakiranje, kozmetika ili biogoriva. Uzgojene količine u Europi neznatne su, a od 85000 tona algi ulovljenih u EU-u samo oko 1 % potječe iz algakulture, a ostatak se prikuplja iz divljih stokova. Europska komisija nastoji iskoristiti potencijal algi u Europi, npr. provedbom inicijative EU-a o algama donesene 15. studenoga 2022. i uspostavom Europskog foruma dionika o algama.
Više informacija dostupno je na infografici koju je izradila AAM.
Ekološka akvakultura
Ekološka akvakultura sustav je upravljanja za uzgoj riba i drugih vodenih vrsta koji se temelji na ekološkim načelima utvrđenima u Uredbi EU-a o ekološkoj proizvodnji i označivanju ekoloških proizvoda (Uredba (EU) 2018/848). Ekološka načela uključuju, među ostalim, odgovornu uporabu energije i prirodnih resursa, ograničenje upotrebe vanjskih unosa, visoku razinu dobrobiti životinja uz poštovanje potreba specifičnih za pojedine vrste te trajno zdravlje vodenog okoliša i kvalitetu okolnih vodenih i kopnenih ekosustava.
Radni dokument o pitanjima koja utječu na razvoj ekološke akvakulture EU-a (kolovoz 2023.) dostupan je ovdje: web-mjesto.
Više informacija dostupno je na internetskim stranicama Komisije:
Kao i o infografici koju je izradio AAM
Europska komisija, Europski gospodarski i socijalni odbor, Europski odbor regija, COPA-COGECA i IFOAM Organics Europe svake godine organiziraju nagrade EU-a za ekološku proizvodnju. Tim se nagradama nagrađuju najbolji i najinovativniji ekološki sektori u EU-u koji doprinose smanjenju utjecaja poljoprivrede i akvakulture na okoliš i klimu. Dodatne informacije o različitim kategorijama i nagradama te o tome kako se prijaviti dostupne su na stranici Nagrade EU-a za ekološku proizvodnju.
Prijave se mogu podnijeti putem interneta od 11. veljače do 27. travnja 2025.