Vrste akvakulture

Uzgoj ribe vrsta je akvakulture koja se bavi rastom ribe u kontroliranim vodenim ograđenim područjima kao što su ribnjaci, jezera, spremnici ili olovci s mrežama u moru. To mogu biti potpuno zatvoreni sustavi koji se nazivaju „integrirani sustavi recikliranja”; poluzatvoreni sustavi, koji se nazivaju „sustavi protočnog protoka/utrka”; ili otvoreni sustavi, poznati i kao „sustavi kaveza”.  Najčešće uzgajane vrste riba u EU-u jesu lubin, rumenca okana, atlantski losos, šaran i kalifornijska pastrva.

Uzgoj školjkaša uzgoj je i izlov vodenih beskralježnjaka, uključujući mekušce kao što su dagnje, kamenice i kućice te rakovi kao što su kozice. Za tu vrstu akvakulture postoje različite tehnike uzgoja, ovisno o uzgajanoj vrsti i zemljopisnom položaju uzgajališta. Školjkaši se mogu uzgajati izravno na plaži, staviti u zaštitnu mrežu ili uzgajati vreće na dnu vode ili viseći od sedimenta na parangalima ili iz splavi.  Glavne vrste koje se proizvode u objektima za uzgoj školjkaša u EU-u jesu mediteranske dagnje, plave dagnje, pacifičke kamenice, školjke koje ne pripadaju, morske dagnje nei, prnjavice i školjke od tepiha iz Grooveda.

Drugi uzgoj beskralježnjaka odnosi se, među ostalim, na morske ježine ili morske krastavce.

Više informacija dostupno je na infografici koju je izradila AAM „Akvakulturaškoljkaša u EU-u”.

Algakultura je oblik akvakulture usmjeren na uzgoj vrsta algi, uključujući makroalge, mikroalge i cijanobakterije kao što je spirulina. Makroalge, poznate kao morske alge, uzgajaju se u obalnim/odobalnim morskim vodama ili u zatvorenim kopnenim sustavima. Morske alge ključni su organizmi u integriranim multitrofičkim sustavima akvakulture. Mikroalge/cianobakterije uzgajaju se u fotobioreaktorima, ribnjacima ili fermentatorima. Biokemijski spojevi i svojstva čine alge vrijednim oceanskim materijalom za komercijalne primjene kao što su hrana za ljude, hrana za životinje i dodaci hrani za životinje, lijekovi, farmaceutski proizvodi, nutraceutici, gnojiva, biljni biostimulansi, biopakiranje, kozmetika ili biogoriva. Uzgojene količine u Europi neznatne su, a od 85000 tona algi ulovljenih u EU-u samo oko 1 % potječe iz algakulture, a ostatak se prikuplja iz divljih stokova. Europska komisija nastoji iskoristiti potencijal algi u Europi, npr. provedbom inicijative EU-a o algama donesene 15. studenoga 2022. i uspostavom Europskog foruma dionika o algama. 

Više informacija dostupno je na infografici koju je izradio AAM „Sektor algi u EU-u”.

Ekološka akvakultura sustav je upravljanja za uzgoj riba i drugih vodenih vrsta koji se temelji na ekološkim načelima utvrđenima u Uredbi EU-a o ekološkoj proizvodnji i označivanju ekoloških proizvoda (Uredba (EU) 2018/848). Ekološka načela uključuju, među ostalim, odgovornu uporabu energije i prirodnih resursa, ograničenje upotrebe vanjskih unosa, visoku razinu dobrobiti životinja uz poštovanje potreba specifičnih za pojedine vrste te trajno zdravlje vodenog okoliša i kvalitetu okolnih vodenih i kopnenih ekosustava.

Radni dokument o pitanjima koja utječu na razvoj ekološke akvakulture EU-a (kolovoz 2023.) dostupan je ovdje: web-mjesto.

Više informacija dostupno je na internetskim stranicama Komisije o ekološkom uzgoju (europa.eu) i o infografici koju je izradio AAM „Ekološka akvakultura u EU-u”.

Europska komisija, Europski gospodarski i socijalni odbor, Europski odbor regija, COPA-COGECA i IFOAM Organics Europe svake godine organiziraju nagrade EU-a za ekološku proizvodnju. Tim se nagradama nagrađuju najbolji i najinovativniji ekološki sektori u EU-u koji doprinose smanjenju utjecaja poljoprivrede i akvakulture na okoliš i klimu. Dodatne informacije o različitim kategorijama i nagradama te o tome kako se prijaviti dostupne su na stranici Nagrade EU-a za ekološku proizvodnju.