Vrijednost staništa školjkaša i akvakulture morskih algi za ribe i beskralježnjake: Putovi, sinteza i sljedeći koraci

Akvakultura može imati negativne učinke na okoliš, što pridonosi skupu antropogenih stresora koji dovode u pitanje obalne ekosustave. Međutim, sve veći broj znanstvenih dokaza upućuje na to da komercijalni uzgoj školjkaša i morskih algi može pružiti vrijedne proizvode i usluge ekosustava, uključujući osiguravanje novih staništa za ribe i pokretne vrste beskralježnjaka. Dovršili smo sustavni pregled literature studija usmjerenih na razumijevanje interakcija povezanih sa staništima povezanih s akvakulturom školjkaša i morskih algi te kratku metaanalizu 65 studija za evaluaciju populacija riba i pokretnih makrobeskralježnjaka na uzgajalištima i referentnim područjima. Akvakultura školjkaša i morskih algi bila je povezana s većom brojnošću (n = 59, raspon: 0,05× do 473×, medijan lnRR = 0,67) i bogatstvo vrsta (n = 29, raspon: 0,68× do 4,3×, medijan lnRR = 0,13) divlje, pokretne makrofaune. Suspendirana ili povišena kultura dagnji i kamenica dovela je do najvećeg povećanja brojnosti divljih makrofaunala i bogatstva vrsta. Opisujemo glavne mehanizme i putove s pomoću kojih akvakultura školjkaša i morskih algi može pozitivno utjecati na strukturu i funkciju zajednica faune, uključujući osiguravanje strukturiranih staništa, osiguravanje prehrambenih resursa i poboljšano razmnožavanje i regrutiranje, te utvrđujemo ulogu uzgajanih i uzgojnih alata u utjecaju na vrijednost staništa. S obzirom na stalno pogoršanje stanja obalnih staništa i povećanje ulaganja u njihovu obnovu, za postizanje ekoloških, društvenih i gospodarskih ciljeva ključno je razumjeti kako se industrijske aktivnosti kao što je akvakultura mogu osmisliti za isporuku hrane unutar ekoloških ograničenja i imati pozitivan utjecaj na dobra i usluge ekosustava.