Daphnia magna kao biološka berba za zelene mikroalge uzgojene na recirkuliranim otpadnim vodama iz sustava akvakulture

Održivost recikliranja sustava akvakulture (RAS) dovodi u pitanje ispuštanje hranjivih tvari koje uzrokuje eutrofikaciju vode. Kako bi se ublažili njihovi učinci na okoliš, potrebna je učinkovita obrada otpadnih voda iz RAS-a. Mikroalge asimiliraju hranjive tvari i otopljeni ugljik u mikrobnu biomasu s vrijednošću kao hrana za životinje ili sastojak hrane. Međutim, teško ih je učinkovito brati. Daphnia magna učinkovit je filtrator koji vrlo brzo pasi na mikroalge i služi kao vrijedna hrana za ribe. Kombiniranje uklanjanja hranjivih tvari mikroalgama i prikupljanja biomase D. magna moglo bi biti troškovno učinkovito rješenje za vrednovanje otpadnih voda. Uklanjanje hranjivih tvari iz nesteriliziranih otpadnih voda akvakulture ocijenjeno je s pomoću mikroalgi Chlorella vulgaris, Scenedesmus dimorphus i Haematococcus pluvialis. Prve dvije alge potom su ubrane uporabom D. magna kao ispaše, dok H. pluvialis nije uspio stabilno rasti. Uklonjen je sav fosfor, dok je oporabljeno samo 50 – 70 % dušika, što upućuje na ograničenje fosfora. Skraćivanje vremena hidrauličkog zadržavanja (HRT) ili doziranja fosfora dovelo je do povećanog uklanjanja dušika. Uzgoj C. vulgaris bio je nestabilan na 3 dana HRT-a ili kada je opskrbljen dodatnim fosforom na 5 dana HRT. D. magna je rastala na proizvedenim algama koje akumuliraju bjelančevine od 20 do 30 % suhe mase, a profil aminokiselina povoljan je za upotrebu kao hrana za ribe visoke vrijednosti. Stoga ova studija pokazuje primjenu dvostupanjskog multitrofnog postupka kako bi se rezidualne hranjive tvari asimilirale u živu hranu za životinje pogodnu za ribe.