Model rasta na daljinu pacifičke kamenice na daljinu (Crassostrea gigas) radi informiranja odabira objekata za odobalnu akvakulturu

Akvakultura sve više pridonosi globalnoj proizvodnji morskih prehrambenih proizvoda, zbog čega su potrebna nova poljoprivredna gospodarstva za kontinuirani rast. U Francuskoj se uzgoj kamenica tradicionalno odvijao u međuplimnoj zoni, gdje postoji malo ili uopće nema prostora za širenje. Unatoč interesu za daljnje kretanje proizvodnje na moru, potrebno je više informacija o biološkom potencijalu za rast kamenica na moru, uključujući njezinu prostornu i vremensku varijabilnost. Ova studija pokazuje upotrebu daljinski osjetljivih koncentracija klorofila-a i ukupnih koncentracija suspendiranih tvari dobivenih iz spektrometra za slikovni prikaz srednje razlučivosti (MERIS) i temperature površine mora iz naprednog radiometra vrlo visoke rezolucije (AVHRR), potvrđenih s pomoću mjerenja in situ MAtchUP, kao ulaznih podataka za provedbu modela rasta pacifičkih kamenica za dinamičnu energiju (DEB) za lokaciju istraživanja duž francuske atlantske obale (Bourgneuf Bay, Francuska). Tako dobivene karte rasta kamenica kalibrirane su i validirane s pomoću in situ mjerenja ukupne mase kamenica tijekom dvije sezone rasta, iz međuplimne zone u kojoj se trenutačno odvija uzgoj i iz eksperimentalnih odobalnih lokacija, za oba spata (R2 = 0,91; RMSE = 1,60 g) i odraslih (R2 = 0,95; RMSE = 4,34 g). Vremenski nizovi rasta kamenica dodatno se razrađuju u pokazatelje relevantne za industriju, kao što su vrijeme za postizanje tržišne težine i indeksa kvalitete, razrađeni u dogovoru s lokalnim proizvođačima i industrijskim stručnjacima te koji su također mapirani. Odobalni rast smatra se izvedivim i dvostruko bržim nego u međuplimnoj zoni (p &ampt; 0,001). Međutim, pokazalo se i da je potencijal za rast vrlo promjenjiv u cijelom području obuhvaćenom istragom. Mapiranje otkriva jasan prostorni gradijent proizvodnog potencijala u odobalnom okolišu, pri čemu je sjeveroistočni dio zaljeva daleko prikladniji od jugozapada. U rezultatima se ističe i dodana vrijednost prostorno-vremenskih podataka, kao što su vremenski nizovi satelitskih snimaka, za poticanje modeliranja kao potpore prostornom planiranju morskog područja. Trenutačni rad pokazuje izvedivost i korist takvog povezanog modela daljinskog istraživanja u kontekstu uzgoja školjkaša, kojim se odgovara na stvarne i trenutačne interese proizvođača kamenica.