Usluge ekosustava za potporu upravljanju obalnim i morskim resursima, primjer iz Jadranskog mora (središnje Sredozemno more)

Procjena usluga ekosustava sve se više smatra konstitutivnim mjerilom za prihvaćanje društvenih, ekoloških i gospodarskih sfera. Prostorno eksplicitne procjene ES-a mogu integrirati i standardizirati različite vrste informacija, što ih čini usporedivima. U tom je kontekstu provedena višestruka procjena obalnih i morskih ES-ova u sjevernom središnjem Jadranskom moru, uzimajući u obzir sedam ES-ova. Mjerena su dva kulturna (turizam i rekreacijska plovidba), dva reguliranja (sekvestracija ugljika i potencijal za sprečavanje erozije obale) i tri namirnice (glazba, akvakultura bijelih riba i industrijski ribolov). ES-ovi su izmjereni. Prostorna (dis)usklađenost među njima izmjerena je kako bi se sugeriralo održivo ljudsko korištenje ekosustava, s pomoću kapaciteta europskih škola i konceptualizacije protoka. Rezultati pokazuju prostornu suglasnost za kapacitete, dok su iz analize različitih tokova i bilance kapaciteta i kapaciteta proizašli različiti rezultati. Stvarna upotreba ES-ova (tok) može premašiti sposobnost ekosustava da ih potencijalno stvaraju (kapacitet) iscrpljuju skup za jadranski ES. Analiza odnosa između višestrukih kapaciteta i višestrukih tokova otkrila je prisutnost zemljopisnog uzorka i područja visoke, srednje i niske sposobnosti pružanja ES-ova na cijelom području studije. Te informacije mogu biti korisne u kontekstu Okvirne direktive o pomorskoj strategiji i za provedbu prostornog planiranja morskog područja u sjevernom središnjem Jadranskom moru.