Vremenska varijabilnost prisutnosti grabežljivaca oko uzgajališta riba u sjeverozapadnom Sredozemnome moru

Akvakultura je nedavno stvorila interes na svjetskoj razini zbog prekomjernog iskorištavanja divljih stokova u kombinaciji sa sve većom međunarodnom potražnjom za ribom i morskim prehrambenim proizvodima. Divlja riba koju privuku morska riblja uzgajališta, zajedno s prisutnošću ribe iz uzgoja, snažan je čimbenik za privlačenje grabežljivaca koji obično hrane slične ili identične riblje stokove u prirodi. Ta devetogodišnja studija prvi je put u sredozemnim vodama opisuje vremensku varijabilnost grabežljivaca sisavaca i ptičjih grabežljivaca u obalnom uzgajalištu riba. Na terenu je ukupno provedeno 99 mjeseci (1062 dana tijekom 36 uzastopnih sezona). Ispitivanjem rezultata te studije jasno je da vrste kao što su trupovi, nijanse, bocasti dupini i sivi heroni (za koje se smatra da uzrokuju gospodarski gubitak u akvakulturi zbog izravne predacije) redovito komuniciraju s ribogojilištem. Iako bocasti dupini i sivi heroni nisu bili najvažniji među svim vrstama grabežljivaca, došlo je do predatorskih interakcija s ribogojilištem i čini se da se redovito povećava. Drugi je uočeni rezultat moguća atrakcija bolonosih dupina uzrokovana izlovom u ribogojilištima. Ribogojilište nudi alternativni izvor hrane za grabežljivce; lov na ribogojilišta obično zahtijeva manje napora grabežljivaca i postaje privlačnija opcija od lova na divlju ribu u širokom rasponu. Tijekom razdoblja tog istraživanja tijekom izlova redovito se opazivalo hranjenje pojedinačno identificiranim dupinima hranjenjem odbačenom ribom od strane radnika na uzgajalištima ribe, što je podupiralo mogućnost da se neke jedinke naviku za tu opskrbu hranom. Na temelju dokaza iznesenih u ovom dokumentu preporučuje se da se u strategijama za upravljanje akvakulturnom industrijom i populacijama morskih sisavaca uzmu u obzir rezultati te studije.