Kuglice (lovke), kozice i dagnje. Također je ograničen uzgoj kamenica, posebno kamenica (Ostrea edulis) i šuplje kamenice (Crassostrea gigas) u obalnom području (SpuikomOostende).  

Salmonidi (uglavnom pastrva, uključujući hibridi i Thymallus thymallus), različite vrstecyprinidae (uključujući obalni šaran, Gobio gobio,Phoxinus phoxinus),različite percinidae (uključujući češljaču ipikeperču), dekapodove i jedno od akvakulturnih poduzeća posvećeno jesetri (za proizvodnju kavijara). 

• Potrebne su snažne mreže i komunikacijski kanali kako bi se doprlo do zainteresiranih proizvođača i ulagača, kao i posebne mjere za stvaranje poticajnog investicijskog okvira za taj sektor.
• Akvakultura bi trebala i dalje težiti integraciji s drugim sektorima i aktivnostima, čime bi se doprinijelo kružnom sustavu uz istodobno smanjenje troškova proizvodnje.
• Osim akvakulture kao glavne djelatnosti, trebale bi postojati i mogućnosti za dodatne aktivnosti (turizam, udičarstvo, ugostiteljstvo, obrazovanje itd.) kojima se jamči prihod. Projekti koji se temelje na višestrukoj upotrebi snažno se preporučuju kao dio integriranog pristupa.
• Za razvoj odobalne akvakulture potrebno je osigurati kvalitetnu opremu za mrijestilišta, razviti odgovarajuću tehnologiju za uzgoj i izlov u teškim uvjetima Sjevernog mora te odgovarajuća iskrcajna mjesta u lukama.
• Kako bi se mala akvakultura nastavila u Valoniji, potrebno je poticati i osposobljavati mlade, povećati profitabilnost, povećati vidljivost kvalitete proizvoda (npr. označivanje), smanjiti ovisnost o vanjskim čimbenicima (tlo i klima), smanjiti fizički učinak, osigurati dostupnost kvalitetne opreme za valionice i olakšati pristup kapitalu.

• S obzirom na stagnaciju količine ribe iz ribarstva, akvakultura može zadovoljiti rastuće potrebe tržišta.
• Europska unija nastoji potaknuti proizvodnju u akvakulturi.
• Blizina (kratki lanac), sljedivost (označivanje), od kolijevke do kolijevke i ekološka prihvatljivost (uključujući biooznačivanje) postaju sve važniji među potrošačima.
• Lokalni proizvodi dodaju vrijednost, što također potiče trgovce na malo da nude lokalne proizvode.
• S rastom svjetskog stanovništva i povećanjem blagostanja ljudi konzumiraju više bjelančevina, a potražnja za proizvodima akvatičnog podrijetla raste.
• Velike zemlje izvoznice, kao što je Kina, mogu izvoziti manje ribe iz uzgoja zbog sve veće domaće potražnje. Zbog toga bi europski potrošači mogli postati ovisniji o lokalnoj opskrbi.
• Postojanje novih prijavljenih zona akvakulture bliže obali (kraća udaljenost plovidbe). Osim toga, najoptimalnija mjesta za integriranu akvakulturu u Flandriji mapirana su 2019. u okviru projekta HaLaVla.
• Razvoj marikulture može omogućiti i razvoj na kopnu zbog potrebe za mrijestilištima i rasadnicima koji osiguravaju lokalne zalihe kvalitetnih matičnih jata.
• Postojanje infrastrukture u lukama u kojima se uvjeti marikulture mogu stvoriti u kontroliranim okruženjima.
• Novim razvojem sustava brzog uzbunjivanja smanjuje se ovisnost o vodi i energiji te povećava potencijal recirkulacijskih sustava.
• U akvakulturi bi sposobnost kontrole i praćenja cijelog životnog ciklusa trebala dovesti do veće operativne pouzdanosti i kvalitete proizvoda.
• Interes trgovaca na malo za početak vlastite proizvodnje.
• Mogućnosti za proizvodnju u akvakulturi bez upotrebe ribljeg brašna.
• Mogućnost da sektor akvakulture iskoristi postojeću logističku strukturu ribarske industrije.
• Proizvodnja akvakulturnih vrsta koje su nove u Belgiji (uključujući alge).
• Mogućnosti za sudjelovanje ili prenamjenu brodovlasnika/ribara i uzgajivača u (pomorske) akvakulturu.
• Proizvođači mogu potražiti dodanu vrijednost i osvijetliti održivost, svježinu i zdravlje proizvoda akvakulture. Razborito korištenje resursa, vode, svemira i energije donosi koristi i za okoliš i za gospodarstvo.
• Upotreba preostalih tokova uklapa se u kružno gospodarstvo u nastajanju, koje je potvrđeno i kao tranzicijski prioritet u okviru vizije flamanske vlade za 2050.
• Akvaponija može dobiti zamah u urbaniziranoj Flandriji.
• Obećavajući projekti morske akvakulture (uzgoj želuca, kamenica i algi) nude izglede za kombiniranje s pasivnim ribolovom.
• Tehnike akvakulture mogu se primjenjivati za regulatorne i zaštitne usluge ekosustava. Preuzimanjem uloge ekosustava može pridonijeti i europskoj strategiji za bioraznolikost.
• Učinkovito korištenje prostora i povećana proizvodnja multitrofičnom akvakulturom.
• Postoji velik prerađivački sektor koji nudi mogućnosti primarnim proizvođačima u akvakulturi.
• Digitalni alati mogu odgovoriti na mnoge izazove s kojima se suočavaju proizvođači u akvakulturi (praćenje, automatsko upozorenje o grabežljivcima, upravljanje stokovima, internetska prodaja itd.).

Upravljanje određenim zakonodavnim aspektima koji se odnose na marikulturu.

• Odobrenje za uporabu: odobrenje za korištenje pomorskih aktivnosti u nadležnosti je Službe za morski okoliš, Glavne uprave za okoliš Savezne javne službe za javno zdravlje, sigurnost prehrambenog lanca i okoliš.
• Okolišna dozvola: okolišne dozvole za pomorske djelatnosti u nadležnosti su Jedinice za upravljanje znanstvenim službama KBIN-a za matematički model Sjevernog mora (BMM) OD prirode
• Sigurnost hrane: tim pitanjem na saveznoj razini upravlja Savezna agencija za sigurnost prehrambenog lanca (FASFC).

• „Direction des Permis et autorisations” (Direction des Permis et autorizisations) koja djeluje kao središnje tijelo za kontrolu zahtjeva za dozvole čija proizvodnja u akvakulturi iznosi više od 500 kg godišnje. U drugim slučajevima proizvođač mora registrirati svoju proizvodnju samo u općini.
• Dobrobit životinja: „smjer de la qualité et du bien être” koja se bavi tim pitanjem.
• Zakonodavstvo o stajskom gnoju: za to je odgovorna „Direction de l’agriculture”.

Relevantne informacije dostupne su ovdje

• Okolišna dozvola: od 1. siječnja 2018. građevinska dozvola i okolišna dozvola spojene su u Flandriji u „okolišnu dozvolu”. Može se podnijeti, pratiti i obraditi putem jedinstvene kontaktne točke, jedinstvenog sučelja za okoliš. Odjel za okoliš nadležan je za predmetno pitanje.
• Dobrobit životinja: Služba za dobrobit životinja dio je Odjela za okoliš
• Zakonodavstvo o gnoju (Uredba o stajnjaku): To je u nadležnosti Flamanske zemljišne kompanije (VLM), vanjske neovisne agencije za područje politike zaštite okoliša.

Relevantne informacije dostupne su ovdje