Cipar

Vrsta uzgojene vrste

Lubina (Sparus aurata), lubin(Dicentrarchus labrax), Meagre (Argyrosomus regius), Rainbow Trout (Oncorhynchus mykiss), Sturgeon (Acipenser sp.), morska kozica (P. indicus & P. vannamei).

^{Izvor podataka: 2023., EUMOFA; 2022., STECF; 2021., Odjel za ribarstvo i istraživanje mora, DFMR}

Vrsta metode proizvodnje

Na Cipru se proizvodnja odvija gotovo u cijelosti (> 90 %) u morskim vodama, uglavnom s pomoću odobalnih kaveza. Zanemarive količine poljoprivredne proizvodnje pojavljuju se u slatkovodnoj kulturi i/ili na kopnu.

^{Izvor podataka: 2023., EUMOFA; DFMR 2021.}

^{Izvor podataka: 2023., EUMOFA; DFMR 2021.}

Trendovi (prošli i budući)

• Cilj je vladine politike u sektoru akvakulture održiv i ekološki uravnotežen razvoj akvakulture kako bi se maksimalno povećao njezin doprinos domaćoj proizvodnji ribe, u skladu s potrebama lokalnih i međunarodnih tržišta te osiguravanjem visokokvalitetnih i higijenskih proizvoda koji ispunjavaju očekivanja potrošača.
• Nastaviti promicati, podupirati i pratiti daljnji razvoj sektora, s naglaskom na odobalnoj akvakulturi. Tom se praksom osigurava manji utjecaj na okoliš i dobro stanje morskog okoliša.

^{Izvor podataka: MNSPA; 2021., DFMR}

Utjecaj akvakulture na gospodarstvo, tržište hrane i tržište rada zemlje

• Akvakultura na Cipru čini oko 85 % ukupne ciparske proizvodnje ribarstva u količini i vrijednosti, osigurava oko 350 izravnih radnih mjesta u punom radnom vremenu i pridonosi stvaranju stotina drugih u drugim pomoćnim zanimanjima. Akvakultura je sastavni i vrlo važan dio ciparskog sektora ribarstva i, općenitije, šireg nacionalnog ruralnog gospodarstva. Ta je djelatnost u posljednjih 15 godina najbrže rastuća primarna industrija proizvodnje hrane na Cipru.
• Proizvodi akvakulture treći su najvažniji proizvod u vrijednosti izvoza iz šireg ciparskog sektora primarne proizvodnje nakon krumpira i agruma i time znatno pridonose smanjenju negativne trgovinske bilance Cipra u odnosu na proizvode ribarstva. Morska akvakultura čini više od 99 % ukupne nacionalne akvakulturne proizvodnje i ima najveći potencijal za rast. S druge strane, slatkovodna akvakultura ograničena je smanjenom dostupnošću slatke vode i visokim operativnim troškovima povezanima s provedbom sustava recirkulacije vode.
• Osim toga, Cipar je među pet najvećih zemalja EU-a u pogledu doprinosa akvakulture proizvodnji ribarstva.

^{Izvor podataka: MNSPA; DFMR 2021.}

Izazovi i prilike

^{Izvor podataka: MNSPA}

Zaposlenost i broj poduzeća

Tri kopnena morska morska mrijestilišta, 1 izlaz iz kozica/jedinica u morskom morskom morskom morskom morskom akvakulturu, 9 morskih priobalnih jedinica, 8 kopnenih jedinica slatkovodne akvakulture.

350 zaposlenika

^{Izvor podataka: MNSPA}

• Zakon o akvakulturi iz 2000. do 2010.
• Akvakultura (Opći) Pravilnik o akvakulturi od 2002. do 2010.
• Pravilnik o kontroli onečišćenja voda (kvaliteta vode za školjkaše) iz 2001. (P.I. br. 9/2001)
• Pravilnik o kontroli onečišćenja voda (standardi kvalitete vode za očuvanje života riba) iz 2001. (P.I. br. 10/2001)
• Zakon o zdravlju životinja, 2001. (Zakon br. 109(I)/2001)  

Akvakulturna djelatnost uređena je i relevantnim odredbama drugog zakonodavstva, kao što su tijelo nadležno za okoliš, koje se odnose na zaštitu stanja i kvalitete okoliša, te veterinarske službe i službe za zaštitu i dobrobit životinja o pitanjima javnog zdravlja te zdravlju i dobrobiti organizama iz uzgoja.

 Ciparsko udruženje Marikulture