Preporuka o vrijednostima u akvakulturi

EU-28 se 2018. nalazio na 6. mjestu među 15 zemalja s najvećim proizvođačima ribarstva u svijetu, s ukupnom proizvodnjom od 6,6 milijuna tona. To se stajalište uglavnom temelji na ulovima u sektoru gospodarskog ribolova, u kojem 28 država članica EU-a ima isti položaj, s ukupno 5,3 milijuna tona, što je činilo 5,48 % svjetskog ulova. Kad je riječ o proizvodnji u akvakulturi, EU-28 prijavio je ukupno 1,3 milijuna tona, što čini 1,15 % svjetske akvakulturne proizvodnje. EU-28 je 2018. uvezao 9,4 tone proizvoda ribarstva i akvakulture iz trećih zemalja i izvezao 2,2 milijuna tona, dosegnuvši očitu potrošnju od 12,5 milijuna tona godišnje, od čega 3,2 milijuna tona potječe iz akvakulture. Podaci za 2018. pokazuju da je 28 država članica EU-a uvezlo 2,1 milijun tona proizvoda akvakulture i izvezlo 0,21 milijun tona. Ti podaci pokazuju da potrošači u EU-u troše samo 1,1 milijun tona akvakulturne proizvodnje u EU-28, što čini 34,25 % vidljive potrošnje proizvoda akvakulture. 
U posljednjih 25 godina obujam akvakulturne proizvodnje (živa masa) povećavao se na globalnoj razini s prosječnom stopom rasta od 5,9 % godišnje, dok je u EU-28 stopa rasta bila diskretna 0,61 % godišnje. Uzroci tog skromnog rasta nekoliko su puta razmotreni u službenim dokumentima EU-a, kao što su Strateške smjernice za održivi razvoj akvakulture EU-a (2013.), koje su nedavno revidirane strukturiranim i dosljednim skupom preporuka iz strateških smjernica za održiviju i konkurentniju akvakulturu u EU-u za razdoblje od 2021. do 2030. (2021.). 
Održiva akvakultura također je prepoznata kao važan čimbenik koji doprinosi olakšavanju prelaska na održiv prehrambeni sustav s niskim ekološkim otiskom i kratkim lancima opskrbe. U nedavno objavljenoj Komunikaciji Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija o novom pristupu za održivo plavo gospodarstvo u EU-u, Preobrazba plavog gospodarstva EU-a za održivu budućnost (2021.) potvrđuje se sljedeće: „Akvakultura EU-a ispunjava visoke standarde u pogledu kvalitete proizvoda i zdravlja životinja, ali i dalje ima prostora za poboljšanje u smislu diversifikacije, konkurentnosti i ekološke učinkovitosti. Akvakultura s malim utjecajem na okoliš (kao što su niskotrofička, multitrofička i ekološka akvakultura) i okolišne usluge iz akvakulture mogu, ako se dodatno razviju, uvelike doprinijeti europskom zelenom planu, strategiji „od polja do stola” i održivom plavom gospodarstvu.”
Važno je napomenuti da je akvakultura iznimno raznolika u pogledu vrsta, okolišnih zahtjeva, tehnologija, posebne infrastrukture i lokacije. Za razliku od drugih grana uzgoja životinja, koje su usmjerene na samo jednu vrstu, globalna akvakultura oslanja se na 466 pojedinačnih vrsta i ostalih 156 skupina vrsta na razini roda, porodice ili više taksonomske razine, uključujući međuspecifične hibride riba. 
Ta se složenost mora češće rješavati kada su uključene rasprave i izjave povezane s akvakulturom, bilo pozitivno ili negativno. Važno je napomenuti i da su se neke vrijednosti akvakulture promijenile tijekom duge povijesti sektora, dok su se druge odupirale znanstvenim istraživanjima ili su potvrđene znanstvenim istraživanjima, a nove se vrijednosti istražuju i raspravljaju. 
Ovom se preporukom ne namjerava ponuditi iscrpan popis vrijednosti povezanih s akvakulturom EU-a, već odražava sudjelovanje uzgajivača u akvakulturi i drugih društvenih skupina u pogledu nekoliko pitanja povezanih s akvakulturnim aktivnostima.