Postojeći podaci o utjecajima na okoliš povezanima s uzgojem dagnji u Baltičkom moru

Uzgoj dagnji predložen je kao mjera za smanjenje simptoma eutrofikacije. Ovim se pregledom, koji je izrađen kao aktivnost projekta Baltičkog plavog rasta (BBG), objedinjuje trenutačno znanje o učincima uzgoja dagnji na okoliš u Baltičkom moru. Postojeći podaci također su katalogizirani i standardizirani u format koji se može upotrebljavati za GIS, a objavit će se na internetu u sustavu za potporu operativnom odlučivanju o uzgoju dagnji u Baltičkom moru.
Glavni pozitivan učinak uzgoja dagnji na okoliš jest uklanjanje hranjivih tvari iz morskog ekosustava nakon izlova dagnji iz uzgoja. Unos hranjivih tvari filtriranjem fitoplanktona i drugih lebdećih čestica može dovesti do smanjenja koncentracija hranjivih tvari i fitoplanktona u okolini, što može dovesti do veće transparentnosti vode. Poboljšani uvjeti svjetlosti mogu pak potaknuti rast bentoskih makroalgi i povećati ukupno bogatstvo obalnih vrsta.
Intenzivni uzgoj dagnji može imati i lokalne negativne učinke na okoliš zbog regeneracije hranjivih tvari u vodenom stupcu i sedimentacije biodepozita (npr. fecesa). Organsko obogaćivanje temeljnih sedimenta može dovesti do hipoksičkih uvjeta i ispuštanja hranjivih tvari iz sedimenta. Ukupni utjecaj uzgajališta dagnji na okoliš može se razlikovati među lokacijama i s vremenom se promijeniti tijekom proizvodnog ciklusa. Negativni učinci uzgoja dagnji vjerojatno se mogu izbjeći ili smanjiti ako se odabere lokacija s dobrooksigeniranim sedimentima. Praćenje okoliša uzgajališta dagnji u okviru projekta BBG pomoći će u procjeni utjecaja na okoliš i utvrđivanju ključnih čimbenika za optimizaciju pozitivnih učinaka uzgoja dagnji na okoliš.
Tekućim nacionalnim programima praćenja okoliša neće se otkriti izravni utjecaj uzgoja dagnji na okoliš, osim ako su stanice za praćenje smještene u blizini uzgajališta dagnji. Nacionalno praćenje može se upotrebljavati za procjenu dugoročnih i velikih promjena u koncentracijama hranjivih tvari u Baltičkom moru te poslužiti kao upućivanje na praćenje uzgajališta dagnji ako se primjenjuju iste metodologije. Nacionalni kriteriji za procjenu ekološkog stanja u okviru Okvirne direktive o vodama mogu se koristiti za procjenu stanja okoliša na području uzgajališta dagnji i za odabir lokaliteta dagnji. Buduće studije utjecaja uzgoja dagnji u Baltičkom moru na okoliš trebale bi biti posebno usmjerene na sedimente (npr. hranjive tvari, stanje kisika i bentosku faunu) i transparentnost vode. Podaci su potrebni i za druge parametre kvalitete vode kako bi se postiglo bolje razumijevanje ukupnog učinka uzgoja dagnji na morski ekosustav.