Budućnost je sada: morska akvakultura u antropocenu

U akvakulturi se sada proizvodi više morskih prehrambenih proizvoda nego ribolov u divljini, a očekuje se da će se ta proizvodnja barem udvostručiti do 2050. Morska akvakultura, koja čini gotovo polovinu svjetske proizvodnje, pridonijet će održivom prehrani sve većeg čovječanstva. Međutim, klimatske promjene nedvojbeno će dovesti u pitanje budući rast morske akvakulture. Porast temperature i razine mora, promjene u padalinama, osvježavanje ledenjaka, promjenjiva produktivnost oceana i cirkulacija, sve češći ekstremni klimatski uvjeti, eutrofikacija i zakiseljavanje oceana stresori su koji će utjecati na morsku akvakulturu. Cilj ovog tematskog članka bio je objediniti doprinose o širokoj temi mogućih učinaka, prilagodbe i strategija ublažavanja klimatskih promjena morske akvakulture. Ovdje predstavljamo 14 dokumenata koji obuhvaćaju različite pristupe, uključujući eksperimentiranje, modeliranje, metaanalizu i pregled te discipline kao što su biologija, ekologija, ekonomija i inženjerstvo. Ti su članci usmjereni na učinke stresora povezanih s klimatskim promjenama na sam potencijal akvakulture i na posljedične ekološke interakcije (npr. parazitizam i predacija), na fenotipsku plastiku i potencijal za prilagodbu vrsta te na mjere za ublažavanje učinaka klimatskih promjena na akvakulturu i obrnuto. S obzirom na to, prilagodba sektora akvakulture ovisi o predviđanju biogeografskih promjena u rasprostranjenosti vrsta, određivanju njihova potencijala za prilagodbu i selektivni uzgoj radi otpornosti ili tolerancije na stresore izazvane klimatskim promjenama te poticanju otpornosti ekosustava očuvanjem, obnovom ili remedijacijom. Akvakultura će svojom voljom ili silom pridonijeti gospodarstvu s niskom razinom emisija ugljika sutrašnjice. Akvakultura se mora kretati prema novoj paradigmi u kojoj su ugljični otisak i analiza životnog ciklusa proizvoda barem jednako važni kao gospodarska profitabilnost.