Odobalna uzgajališta dagnji parangalom: pregled oceanografskih i ekoloških interakcija kako bi se prikupile informacije za buduće istraživačke potrebe, politiku i upravljanje

S obzirom na sve veću ljudsku populaciju i potrebu za zaštitom naših oceana od prekomjernog izlova, društvo mora osigurati alternativne načine dobivanja održivih bjelančevina. Akvakultura dagnji brzo se proširila u mnogim zemljama i služi kao važna opskrba bjelančevinama, ali njezin je razvoj ograničen zbog konkurencije za priobalni prostor i povezanih učinaka uzgoja u priobalnim vodama na okoliš. Razvoj odobalne akvakulture ima potencijal za prevladavanje takvih problema. U ovom pregledu objedinjena je trenutačna literatura o ekološkim i oceanografskim interakcijama odobalnih uzgajališta dagnji parangalom kako bi se razjasnili glavni nedostaci u znanju u kontekstu upravljanja i očuvanja. Velika odobalna akvakulturna postrojenja u interakciji su s hidrodinamikom područja koja uzrokuje poremećaje protoka vode i prigušenje struje, stvaranje buđenja i mijenjanje stratifikacije vodenog stupca, što može utjecati na opskrbu hranjivim tvarima i sezonom te mijenja raspršivanje materijala, biodepoziciju i resuspenziju, što pak ima učinak na nosivost sustava, što u konačnici utječe na okolnu ekologiju i njegove usluge ekosustava. U studijama o odobalnim uzgajalištima dagnji navodi se da se povećava biomasa ili broj bentičkih i pelagičnih organizama ispod i oko užadi dagnji u odnosu na kontrolna mjesta koja se koriste strukturom zakloništa, zakloništa i rasadnika. Bolje razumijevanje međudjelovanja odobalne akvakulture i okoliša ključno je za utvrđivanje prioriteta potrebnih za buduća istraživanja radi oblikovanja politika i praksi upravljanja, kao i njihove uloge u okviru programa plavog rasta i kao „drugih učinkovitih mjera očuvanja za pojedina područja”.