Finska

Vrsta uzgojene vrste

Kalifornjska pastrva (Oncorhynchus mykiss), europska bijela riba (Coregonus lavaretus), Pikeperch (Sander lucioperca), morska pastrva (Salmo trutta), arktički charr (Salvelinus aplinus) i Sturgeon (Acipenseridae). Uglavnom se proizvode kalifornijska pastrva i bijela riba.  

^{Izvor podataka: 2022., EUMOFA; 2022., STECF; Finska, osobna sjednica, 13. siječnja 2023.}

Vrsta metode proizvodnje

U 2 021,79 % finske proizvodnje odvijalo se u bočatim vodama, a 21 % u slatkoj vodi. Tijekom 2019. primijenjene su sljedeće glavne metode proizvodnje:

Ostatak je uzgojen primjenom drugih metoda za koje nisu dostupne pojedinosti. 

Veličina sektora (proizvodnja i potrošnja)

^{Izvor podataka: Luke, 2022.; 2023., EUMOFA}

Trendovi (prošli i budući)

• U Finskoj je akvakultura ključan dio sektora ribarstva i uloženi su sustavni napori kako bi se ponovno uspostavio put održivog rasta. Važan razvoj posljednjih godina bio je lokacija uzgoja ribe u područjima otvorenog mora, znatni napori uloženi u recirkulaciju vode ili uzgoj RAS-a te aktualni dijalog industrije s ciljem razvoja tog sektora. Osim toga, taj se sektor kreće prema kružnom gospodarstvu povećanom upotrebom baltičke hrane od haringe i papaline.
• Konkurentno okruženje koje potiče rast: Zakonodavstvo i upravljanje za potporu održivom rastu i obnovi te financiranje, istraživanje i razvoj te sustav obrazovanja i osposobljavanja koji dobro funkcionira ključni su elementi konkurentnog okruženja.
• Održivost i odgovornost: Ekološka i socijalna održivost akvakulturne proizvodnje temeljni je preduvjet za djelovanje. Rast akvakulture mora biti u skladu s obvezama u pogledu kvalitete vode i okoliša te drugim okolišnim ciljevima. Finski sektor poduzeo je velike korake za smanjenje opterećenja hranjivim tvarima i trenutačno čini manje od 2 % opterećenja hranjivim tvarima u Finskoj.
• Dobrobit i zdravlje riba: Važno je osigurati dobrobit riba jer čak i jedan neuspjeh može ozbiljno ugroziti ugled sektora. Razviti i provesti program za osiguravanje dobrobiti ribe i povećanje znanstvenih spoznaja o tome.

^{Izvor podataka: MNSPA}

Utjecaj akvakulture na gospodarstvo, tržište hrane i tržište rada zemlje

• Akvakultura ima središnji dio ribarske industrije u Finskoj i ima potencijal za održivo povećanje proizvodnje. Finne konzumiraju veći udio uvezene ribe u usporedbi s domaćim ribama. Ta bi se ravnoteža trebala poboljšati održivim povećanjem akvakulturne proizvodnje.
• U regiji Aland: uzgoj ribe kao važan gospodarski sektor za održivi razvoj Ålandskih otoka. Industrija stvara radna mjesta i doprinosi održivom arhipelagu.

^{Izvor podataka: MNSPA}

Izazovi i prilike

^{Izvor podataka: MNSPA}

Zaposlenost i broj poduzeća

U Finskoj je 2021. bilo 237 akvakulturnih poduzeća.

Broj izravno zaposlenih osoba godišnje u uzgoju ribe u kontinentalnoj Finskoj iznosio je 170 osoba (732 osobe neizravno) i u regiji Aland: 47 (2017). 

^{Izvor podataka: Luke, 2022.; MNSPA}

• Zakon o zaštiti okoliša (Zakon o zaštiti okoliša)
• Zakon o postupku procjene utjecaja na okoliš (Zakon o postupku procjene utjecaja na okoliš)
• Zakon o registraciji ribarskih plovila i plovila za akvakulturu koja djeluju na moru 

Ålandsko zakonodavstvo: 

• Zakon o pokrajinskim vodama Ålanda (ÅFS 1996:61)
• Pokrajinski dekret (2007.: 57) o uzgoju kalifornijske pastrve i lososa.
• Zakon Ålandskih otoka (2008.: 124) o zaštiti okoliša.
• Zakon Ålandskih otoka (2018.: 31) o procjeni utjecaja na okoliš i procjeni utjecaja na okoliš.
• Pokrajinska uredba (2018.: 33) o procjeni utjecaja na okoliš i procjeni utjecaja na okoliš.
• Zakon Ålandskih otoka (2018.: 83) o obogaćivanju Nacionalnog zakona o otpadu.
• Zakon Ålandskih otoka (1990.: 32) o obogaćivanju nacionalnih statuta o kemikalijama u pokrajini Åland.  

Okolišne dozvole: Dozvole izdaje Regionalna državna upravna agencija u kontinentalnoj Finskoj, a na Ålandu Agencija za zaštitu okoliša i zdravlja (ÅMHM): U kontinentalnoj Finskoj dozvole se temelje na količini hranjivih tvari dodanih hranom za životinje ili neto opterećenju hranjivih tvari. Okolišne dozvole Ålanda za akvakulturu regulirane su na temelju neto opterećenja hranjivim tvarima.