Italija

Vrsta uzgojene vrste

Sredozemna dagnja (Mytilus galloprovinvialis), Manila clam (Ruditapes philippinarum), pacifička kamenica (Crassostrea gigas), Rainbow Trout (Oncorhynchus mykiss), Salmonids (više vrsta), Gilthead seabram (Sparus aurata), lubin (Dcentrarchuslabrax), Meagre (Argyrosomus regius), Carps (nekoliko vrsta), jesetre (nekoliko vrsta), jegulja (Anguilla anguilla), mačke ribe (Ameiurus melas,A. punctatus).

^{Izvor podataka: 2021., prikupljanje podataka o akvakulturi, Uredba 762/2008}

Vrsta metode proizvodnje

69,7 % talijanske proizvodnje 2021. bilo je u moru i bočatim vodama, a 30,3 % u slatkoj vodi. Primijenjene su sljedeće glavne metode proizvodnje:

^{Izvor podataka: 2021., prikupljanje podataka o akvakulturi, Uredba 762/2008; 2023., EUMOFA}

Trendovi (prošli i budući)

U Nacionalnom strateškom planu za akvakulturu za razdoblje 2021. 2027. (Nacionalni strateški plan za akvakulturu za razdoblje 2021. – 2027.) utvrđeno je osam prioriteta i četiri glavna cilja za razvoj talijanske akvakulture u skladu s europskim strategijama „Zeleni plan”, „od polja do stola”, „bioraznolikost” i „Strateškim smjernicama za održiviju i konkurentniju akvakulturu u EU-u za razdoblje 2021. – 2030.” (COM(2021) 236 final). 

Talijanska uprava utvrdila je sljedeće prioritete:

1. očuvanje biološke raznolikosti;
2. koordinirano prostorno planiranje morskog područja;
3. zdravlje i dobrobit životinja;
4. znanstveno istraživanje i digitalizacija;
5. osviještenost potrošača i društvena prihvatljivost;
6. jačanje strateške uloge regionalnih uprava;
7. lokalni razvoj pod vodstvom zajednice; Međunarodna suradnja.

Četiri glavna cilja koja treba ostvariti: 

1. MO1 „Jačanje institucijskih kapaciteta i pojednostavnjenje administrativnih postupaka”;
2. MO2 „Osiguravanje razvoja i održivog rasta akvakulture koordiniranim prostornim planiranjem i povećanjem potencijala lokacija”;
3. MO3 „Promicanje konkurentnosti akvakulturne proizvodnje”;
4. MO4 „Promicanje jednakih uvjeta za subjekte i poboljšanje organizacije tržišta za proizvode akvakulture”.  

^{Izvor podataka: NSPA ZA RAZDOBLJE 2021. 2027.}

Utjecaj akvakulture na gospodarstvo, tržište hrane i tržište rada zemlje

• Prema podacima Eurostata (2020.) Italija je 2019. činila 11,3 % obujma akvakulturne proizvodnje EU-a, što je na četvrtom mjestu nakon Španjolske, Francuske i Grčke.
• Prema najnovijim dostupnim podacima akvakultura se 2018. smanjila za – 3 % ukupnog dohotka. Operativni troškovi povećali su se za + 10 %, kao i trošak radne snage. To je dovelo do smanjenja bruto dodane vrijednosti (BDV) za 11 %. Tijekom 2018. gotovo sve talijanske regije objavile su većinu poziva za potporu iz Europskog fonda za pomorstvo i ribarstvo (EFPR) koji se odnose na mjeru 2.48. Proizvodljiva ulaganja u akvakulturu. To je pokazalo spremnost sektora da uglavnom radi na vertikalnoj integraciji ulaganjem u aktivnosti transformacije, ali i u nove oblike marketinga i integracije lanca vrijednosti.
• U Italiji se akvakulturna proizvodnja, u kojoj dominira ograničen broj vrsta, kao što su dagnje, manila clam, kalifornijska pastrva, lubin i komarča, odvija u različitim okruženjima s različitim stupnjevima tehnološkog napretka, a odlikuje se poljoprivrednim praksama koje su snažno povezane s lokalnim tradicijama, kao što su „vallicoltura” i uzgoj školjkaša u lagunskim okruženjima.
• Nedostatak diversifikacije u proizvodnji prepoznat je kao jedan od uzroka opće nestabilnosti sektora zbog povećane unutarnje komercijalne konkurencije od i zbog sve većeg uvoza nezastupljenih ili nedovoljno zastupljenih proizvoda.
• Proizvodnja jaja za prehranu ljudi također je od velike važnosti u Italiji. Jaja jesetri (kavijar), salmonidna jaja i jaja blatarice (kavijar).
• Konzumacija ekoloških proizvoda akvakulture iznimno je ograničena zbog nedostatka informacija o proizvodima i proizvodnim procesima, nedostatka opskrbe ekološki certificiranim juvenilnim jedinkama i visokih troškova certificiranja. 

^{Izvor podataka: NSPA ZA RAZDOBLJE 2021. 2027.}

Izazovi i prilike

^{Izvor podataka: NSPA ZA RAZDOBLJE 2021. 2027.}

Zaposlenost i broj poduzeća

504 poduzeća 2021. (679 aktivnih biljaka); ukupna zaposlenost u tom sektoru 2017. iznosila je 48488. 

^{Izvor podataka: NSPA ZA RAZDOBLJE 2021. 2027.}

• Zakonodavne ovlasti u području akvakulture dodijeljene su regijama, dok je država odgovorna za izradu nacionalnih programa i koordinaciju regionalnih politika.
• Zakon br. 102 od 5. veljače 1992. o akvakulturi (kako je izmijenjen Zakonom br. 122 od 27. ožujka 2001.)
• Zakonodavna uredba br. 226 od 18. svibnja 2001. o utvrđivanju smjernica za modernizaciju sektora ribarstva i akvakulture, kako je izmijenjena Zakonodavnom uredbom br. 154 iz 2004.
• Zakonodavna uredba br. 148 od 4. kolovoza 2008.: Provedba Direktive 2006/88/EZ o zahtjevima zdravlja životinja koji se primjenjuju na životinje akvakulture i njihove proizvode te o sprečavanju i kontroli određenih bolesti akvatičnih životinja
• Ministarska odluka od 8. srpnja 2010., Primjena Zakonodavna uredba br. 148: Odredbe o registru poduzeća za proizvodnju u akvakulturi
• Ministarska odluka od 3. kolovoza 2011., Primjena Zakonodavna uredba br. 148: Odredbe o izdavanju zdravstvenih odobrenja poduzećima za akvakulturu i objektima za preradu u smislu članka 6. Zakonodavne uredbe br. 148 od 4. kolovoza 2008.
• Ministarska odluka br. 7630 od 4. veljače 2020.: Priznavanje specifikacije proizvodnje „Održiva akvakultura” u okviru nacionalnog zootehničkog sustava kvalitete koji je priznalo Ministarstvo poljoprivredne i šumarske politike, Ministarska uredba br. 4337 04/03/2011 

Procjena utjecaja na okoliš ( Zakonodavna uredba br. 152/2006, nedavno izmijenjena Zakonodavnom uredbom br. 104/2017 kojom se prenosi Direktiva 2014/52/EU o procjeni utjecaja na okoliš određenih javnih i privatnih projekata)

• Platforma za akvakulturu (Itaqua)
• Nacionalni zavod za statistiku (ISTAT)
• CREA – Proizvodnja životinja i akvakultura (relevantne informacije potražite i ovdje)