Može li uzgoj morskih algi imati ulogu u ublažavanju klimatskih promjena i prilagodbi tim promjenama?

Akvakultura morskih algi, najbrže rastuća sastavnica globalne proizvodnje hrane, nudi niz mogućnosti za ublažavanje klimatskih promjena i prilagodbu njima. Poljoprivredna gospodarstva morskih algi ispuštaju ugljik koji se može zakopati u sedimentima ili izvoziti u duboko more te stoga djeluju kao ponor CO2. Usjev se može upotrebljavati i za proizvodnju biogoriva, u cijelosti ili djelomično, s potencijalnim kapacitetom ublažavanja CO2, u smislu izbjegnutih emisija iz fosilnih goriva, od oko 1500 tona CO2 km – 2 godine-1. Akvakultura morskih algi može pridonijeti i smanjenju emisija iz poljoprivrede poboljšanjem kvalitete tla kojim se zamjenjuju sintetička gnojiva i, ako je uključena u stoku, smanjenjem emisija metana iz goveda. Akvakultura morskih algi pridonosi prilagodbi klimatskim promjenama energijom valova i zaštitom obale te podizanjem pH vrijednosti i opskrbom vode kisikom, čime se lokalno smanjuju učinci zakiseljavanja oceana i deoksigenacije. Međutim, opseg proširenja akvakulture morskih algi ograničen je, među ostalim, dostupnošću prikladnih područja i natjecanja za odgovarajuća područja s drugim namjenama, inženjerskim sustavima koji se mogu nositi s neravnim uvjetima na moru te povećanjem tržišne potražnje za proizvodima od morskih algi. Unatoč tim ograničenjima, poljoprivredne prakse morskih algi mogu se optimizirati kako bi se maksimalno povećale koristi za klimu, što bi, ako se gospodarski nadoknadi, moglo poboljšati prihode uzgajivača morskih algi.