Skip to main content
EU Aquaculture Assistance Mechanism

Štetni cvjetanje algi i njihovi učinci u obalnim morima sjeverne Europe

Description

Štetni cvjetanje algi (HAB) opetovane su pojave u sjevernoj Europi duž obala Baltičkog mora, Kattegata-Skagerraka, istočnog Sjevernog mora, Norveškog mora i Barentsovog mora. Ti HAB-ovi uzrokuju povremene velike gubitke za industriju akvakulture i kronično su utjecali na socioekonomske interese na nekoliko načina. U ovom pregledu stanja daje se pregled povijesnih događaja povezanih s HAB-om te se sažimaju izvješća bazi podataka o događaju Harmful Algae od 1986. do kraja 2019. te opažanja u okviru dugoročnih programa praćenja potencijalno štetnog fitoplanktona i fitkotoksina kod školjkaša. Veliki taksoni HAB koji uzrokuju smrtnost riba u regiji uključuju cvjetanje prymnesiofita Chrysochromulina u sjevernoj Norveškoj 1991. i 2019., što je dovelo do golemih gospodarskih gubitaka za uzgajivače ribe. Cvjetanje prymesiofita Prymnesium polylepisa (sin. Chrysochromulina polylepis) u Kattegatu-Skagerraku 1988. ometao je ekosustav. Pjenu pjena na plažama jugozapadnih obala Sjevernog mora i Waddena, a smrtnost školjkaša povezana je s njihovom pojavom. Smrtnost školjkaša povezana s pojavama HAB-a primijećena je u estuarinskim vodama povezanima s priljevom vode iz južnog Sjevernog mora. Prvo cvjetanje diktiohofita roda Pseudochattonella primijećeno je 1998., a otad se takav cvjetanje uočava u velikim gustoćama stanica u proljeće, što uzrokuje uginuće riba nekoliko godina. Dinoflagelati, prvenstveno Dinophysis spp., povremene koncentracije taksina diarrhetic Shellfish (DST) u plavim dagnjama, Mytilus edulis, iznad regulatornih ograničenja duž obala Norveške, Danske i Švedske zapadne obale. Razine PDU-a za školjkaše u prosjeku su se smanjile duž švedskih i norveških obala Skagerraka od približno 2006., što se podudara sa smanjenjem brojnosti stanica D. acute. Među dinoflagelatima vrste Alexandrium glavni su izvor taksina Paralytic Shellfish (PST) u regiji. Koncentracije PST-a iznad regulatornih razina bile su rijetke u Skagerrak-Kattegatu tijekom tri dekadalna preispitivanja, ali česti i često obilni nalazi ciste za odmor u površinskim sedimentima Alexandrium upućuju na visok potencijalni rizik od cvjetanja cvjetanja. Razine PST-a često iznad regulatornih ograničenja duž zapadne obale Norveške povezane su s vrstom A. catenella (ribotipna skupina 1) kao glavnim proizvođačem toksina. Druge vrste Alexandrium, kao što su A. ostenfeldii i A. minutum, mogu proizvoditi PST među nekim populacijama, ali obično nisu povezane s događajima PSP-a u regiji. Brojnost stanica A. pseudogonyaulax, proizvođača ichthyotoksina goniodomina (GD), povećala se od 2010. u Skagerrak-Kattegatu i može predstavljati novu prijetnju. Dinoflagellate Azadinium spp. nedvojbeno je povezan s prisutnošću azaspiracidnih toksina (AZT) odgovornih za trovanje Azaspiracid Shellfish (AZP) u sjevernoj Europi. Ti su toksini prvi put otkriveni u školjkaša u koncentracijama iznad regulatornih graničnih vrijednosti u Norveškoj u plavim dagnjama 2005., a u Švedskoj 2018. u plavim dagnjama i kamenicama (Ostrea edulis i Crassostrea gigas). Određeni članovi dijatomskog roda Pseudo-nitzschia proizvode neurotoksinsku domoijsku kiselinu i analoge poznate kao Toksini amnezije (AST). Cvjetanje vrste Pseudo-nitzschia bilo je uobičajeno u Sjevernome moru i Skagerrak-Kattegatu, ali razine AST kod školjkaša u razdoblju preispitivanja rijetko su bile iznad regulatornih ograničenja. Ljetna cvjetanja cijanobakterija u Baltičkom moru razlog su za zabrinutost uglavnom za turizam jer uzrokuju masovno obrezivanje vode za kupanje i plaža. Neke od cijanobakterija proizvode toksine, npr. Nodularia spumigena, proizvođač nodularina, što može biti problem za zdravlje ljudi i uzrokovati povremene uginuće pasa. Obalne i obalne regije u sjevernoj Europi pružaju ključnu opskrbu morskim prehrambenim proizvodima, društveno-gospodarskom dobrobiti i uslugama ekosustava. Sve veći antropogeni utjecaj i klimatske promjene stvaraju uzročnike stresa u okolišu koji uzrokuju promjene u biogeografiji i intenzitetu HAB-ova. Stalno praćenje HAB-ova i fitotoksina te rad povijesnih baza podataka kao što je HAEDAT pružaju ne samo tekuće izvješće o stanju, već i način za tumačenje uzroka i mehanizama HAB-ova.

Details

Original Author(s)
Karlson, Bengt
Andersen, Per
Arneborg, Lars
Cembella, Allan
Eikrem, Wenche
John, Uwe
West, Jennifer Joy
Klemm, Kerstin
Kobos, Justyna
Lehtinen, Sirpa
Lundholm, Nina
Mazur-Marzec, Hanna
Naustvoll, Lars
Poelman, Marnix
Provoost, Pieter
De Rijcke, Maarten
Suikkanen, Sanna
Topic(s)
Zdravlje životinja i javno zdravlje, Dobrobit životinja
Geographical Coverage
European
Date
March 06, 2021
Source