Skip to main content
EU Aquaculture Assistance Mechanism

Grčka

Background information

Grčka karta

Vrsta uzgojene vrste

Glavne morske vrste jesu rumenca okana (Sparus aurata) i lubin (Dicentrarchus labrax), Meagre (Argyrosomus regius), veliki amberjack (Seriola dumerilli), komarča (Diplodus puntazzo), komarča (Pagrus major), Mussel (Mytilus spp). 

Kad je riječ o slatkovodnoj akvakulturi u Grčkoj, glavne su vrste kalifornijska pastrva (Oncorhynchus mykiss), šaran (Cyprinus carpio), Coho losos (Oncorhynchus cisutch), jegulja (Anguila anguila) i vrste spirulina.

Glavne vrste u bočatim vodama (ekstenzivna akvakultura u lagunama) su: Mugilidae: (Mugil cephalus, Lisa Ramada, Lisa saliens, Lisa aurata), komarča (Sparus aurata), lubin( Dcentrarchus labrax) i jegulja (Anguilla Anguilla).

Izvori: 2023., EUMOFA; 2022., STECF; MNSPA; Grčka, osobna sjednica, 26. siječnja 2023.

Vrsta metode proizvodnje

Prema podacima Eurostata 2 021,98 % grčke proizvodnje ostvareno je u morskim i bočatim vodama (gotovo u cijelosti u morskim vodama), a ostatak u slatkoj vodi. Glavna korištena metoda proizvodnje bili su kavezi u morskoj vodi.  

Slatkovodna akvakultura u Grčkoj odnosi se na uzgoj vodenih organizama u ribnjacima na kopnu. Osim toga, nedavno su odobrena i dva uzgajališta kozica vrste Paenaeus monodon (godišnji kapacitet 516 tona) i Lithopaeneus vanamei ( s godišnjim kapacitetom od 100 tona) u kopnenim zatvorenim vodnim sustavima vrste biofloc. U Grčkoj se šest biljaka mikroalgi (Arthrospira spp. i Spirulina spp.) upotrebljava i u zatvorenim staklenicima s godišnjim kapacitetom od 170 tona, u kojima se geotermalna energija upotrebljava za zagrijavanje vode.

Izvori: 2023., EUMOFA i MNSPA

Veličina sektora (proizvodnja i potrošnja)

Proizvodnja
143.694 Tn; 640.859 tisuća EUR (2021.)
Potrošnja proizvoda ribarstva i akvakulture
19,56 kg po stanovniku (2021.)
Promjene u potrošnji
— 1 % (2020/2019)

Trendovi (prošli i budući)

  • Povećanje grčke akvakulturne proizvodnje po stopi od 3 % do 2025. i 5 % do 2030. (nacionalni strateški cilj).
  • Jačanje konkurentnosti i istraživanja. Stoga postoji potreba za promicanjem znanja, inovacija i prijenosa tehnologije u tom sektoru te za podupiranjem diversifikacije vrsta, kako u pogledu prilagodbe klimatskim promjenama tako i u pogledu povećane diversifikacije i konkurentnosti sredozemne akvakulture.
  • Povećanje ekološke proizvodnje.

Izvor podataka: MNSPA

Utjecaj akvakulture na gospodarstvo, tržište hrane i tržište rada zemlje

  • Grčka je najveći proizvođač komarče i lubina u EU-u te vodeća sila u široj mediteranskoj regiji.
  • Slatkovodna akvakultura u Grčkoj nije vrlo razvijena, uglavnom zbog slabe dostupnosti slatke vode u zemlji, ali je posebno važan gospodarski sektor za neka planinska područja kontinentalne regije.

Izvor podataka: MNSPA

Izazovi i prilike

Izvor podataka: MNSPA

Zaposlenost i broj poduzeća

Broj osoblja koje je izravno zaposleno u razdoblju 2016. – 2018.: u morskoj akvakulturi iznosi 3,100 i procjenjuje se da nema znatnih promjena; u slatkovodnoj akvakulturnoj proizvodnji iznosi 250 i procjenjuje se da nema znatnih promjena; u proizvodnji akvakulturnih vrsta u lagunama iznosi 350.

Izvor podataka: Grčko statističko tijelo, ELSTAT

Applicable Legislation

Applicable Procedures

  • Okolišna dozvola
  • Odobrenje za akvakulturu:
    1. Odobrenje za objekt, i
    2. Obavijest o djelovanju

National associations and networks

Contact Details

Uploads

Summary in English of the "Published National Strategic Plan on Aquaculture" for Greece