Background information

Vrsta uzgojene vrste
Glavne morske vrste jesu rumenca okana (Sparus aurata) i lubin (Dicentrarchus labrax), Meagre (Argyrosomus regius), veliki amberjack (Seriola dumerilli), komarča (Diplodus puntazzo), komarča (Pagrus major), Mussel (Mytilus spp).
Kad je riječ o slatkovodnoj akvakulturi u Grčkoj, glavne su vrste kalifornijska pastrva (Oncorhynchus mykiss), šaran (Cyprinus carpio), Coho losos (Oncorhynchus cisutch), jegulja (Anguila anguila) i vrste spirulina.
Glavne vrste u bočatim vodama (ekstenzivna akvakultura u lagunama) su: Mugilidae: (Mugil cephalus, Lisa Ramada, Lisa saliens, Lisa aurata), komarča (Sparus aurata), lubin( Dcentrarchus labrax) i jegulja (Anguilla Anguilla).
Izvori: 2023., EUMOFA; 2022., STECF; MNSPA; Grčka, osobna sjednica, 26. siječnja 2023.
Vrsta metode proizvodnje
Prema podacima Eurostata 2 021,98 % grčke proizvodnje ostvareno je u morskim i bočatim vodama (gotovo u cijelosti u morskim vodama), a ostatak u slatkoj vodi. Glavna korištena metoda proizvodnje bili su kavezi u morskoj vodi.
Slatkovodna akvakultura u Grčkoj odnosi se na uzgoj vodenih organizama u ribnjacima na kopnu. Osim toga, nedavno su odobrena i dva uzgajališta kozica vrste Paenaeus monodon (godišnji kapacitet 516 tona) i Lithopaeneus vanamei ( s godišnjim kapacitetom od 100 tona) u kopnenim zatvorenim vodnim sustavima vrste biofloc. U Grčkoj se šest biljaka mikroalgi (Arthrospira spp. i Spirulina spp.) upotrebljava i u zatvorenim staklenicima s godišnjim kapacitetom od 170 tona, u kojima se geotermalna energija upotrebljava za zagrijavanje vode.
Izvori: 2023., EUMOFA i MNSPA
Veličina sektora (proizvodnja i potrošnja)
Trendovi (prošli i budući)
- Povećanje grčke akvakulturne proizvodnje po stopi od 3 % do 2025. i 5 % do 2030. (nacionalni strateški cilj).
- Jačanje konkurentnosti i istraživanja. Stoga postoji potreba za promicanjem znanja, inovacija i prijenosa tehnologije u tom sektoru te za podupiranjem diversifikacije vrsta, kako u pogledu prilagodbe klimatskim promjenama tako i u pogledu povećane diversifikacije i konkurentnosti sredozemne akvakulture.
- Povećanje ekološke proizvodnje.
Izvor podataka: MNSPA
Utjecaj akvakulture na gospodarstvo, tržište hrane i tržište rada zemlje
- Grčka je najveći proizvođač komarče i lubina u EU-u te vodeća sila u široj mediteranskoj regiji.
- Slatkovodna akvakultura u Grčkoj nije vrlo razvijena, uglavnom zbog slabe dostupnosti slatke vode u zemlji, ali je posebno važan gospodarski sektor za neka planinska područja kontinentalne regije.
Izvor podataka: MNSPA
Izazovi i prilike
- Provedba postojećeg Posebnog okvira za prostorno planiranje: Glavni prioritet i dalje je određivanje područja organiziranog razvoja akvakulture, koja djeluju u okviru upravljačkog tijela, od kojih je svako odobreno Predsjedničkim dekretom (od kojih je šest već izdano za jednak broj takvih područja). U skladu s postojećim Posebnim prostornim okvirom šira područja pogodna za akvakulturu već su definirana i mapirana u cijeloj Grčkoj, koja su receptori prethodno navedenih područja organiziranog razvoja.
- Revizija postojećeg posebnog prostornog okvira za akvakulturu: Provedba, zajedno s preispitivanjem i izmjenom postojećeg Posebnog prostornog okvira, potrebna je za daljnji razvoj sektora (nove dozvole, proširenje kapaciteta, pojednostavnjenje licenciranja, poslovna sigurnost i bolje upravljanje).
- Povećava se promet morske akvakulture u regiji. Međutim, konkurentnost malih poduzeća otežana je niskom razinom inovacija i modernizacije akvakulturnih objekata, ograničenim pristupom istraživanju i inovacijama te slabim kapacitetom za diversifikaciju vrsta.
- Klimatske promjene.
- Fragmentirane, neorganizirane (i često nepostojeće) marketinške strategije.
- Slaba pregovaračka moć lokalnih proizvođača s velikim trgovcima ribom.
- Nedostatak pristupa zajmovima.
- Nedovoljna organizacija proizvođača.
- Tržišno natjecanje s proizvodima iz trećih zemalja koji se stavljaju na tržište po niskim cijenama, ali ne mora biti u skladu s istim strogim standardima kao i EU.
- Pojednostavnjenje postupaka i skraćivanje vremena kašnjenja u dovršetku postupka izdavanja dozvola.
- Promicanje odgovarajuće održive akvakulturne proizvodnje u močvarnim područjima/lagonima moglo bi poslužiti i za očuvanje tih ekosustava, čime bi se ublažila i erozija obale uzrokovana klimatskim promjenama.
- Razvoj plutajućih jedinica na otvorenom moru ili drugih vrsta proizvodnje s visokom dodanom vrijednošću (npr. alge za farmaceutske proizvode) nudi mogućnosti za povećanje konkurentnosti i profitabilnosti malih i srednjih poduzeća.
- Položaj proizvođača u akvakulturi i vrijednosni lanac akvakulture mogli bi se ojačati podupiranjem diversifikacije proizvoda, osnivanjem novih organizacija proizvođača i poticanjem suradnje između proizvođača, prerade i distribucije ribe te lanaca stavljanja na tržište.
- Mjere za povećanje društvene prihvaćenosti i poboljšanje imidža akvakulture također bi se mogle poticati s ciljem jačanja konkurentnosti sektora.
- Akvakultura stoga može pomoći u razvoju plave biotehnologije i ponuditi brojne nove proizvode, kao što su farmaceutski ili biokemijski enzimi. Osim toga, postoje i mogućnosti za proizvodnju biogoriva (alge su obećavajući izvor), hrane za životinje, kozmetike, ali i načina obnove okoliša (biorazgradnja).
- Integrirana multitrofička akvakultura (IMTA) inovativan je pristup u kojem su nusproizvodi i otpad od glavnih uzgojenih organizama raspršenih u neposrednom okolišu hranjivi medij za paralelni ili dopunski uzgoj dodatnih vrsta. Te dodatne vrste mogu biti vrste koje uklanjaju anorgansko (npr. makroalge) ili organsko opterećenje (npr. spužve, školjkaše).
Izvor podataka: MNSPA
Zaposlenost i broj poduzeća
Broj osoblja koje je izravno zaposleno u razdoblju 2016. – 2018.: u morskoj akvakulturi iznosi 3,100 i procjenjuje se da nema znatnih promjena; u slatkovodnoj akvakulturnoj proizvodnji iznosi 250 i procjenjuje se da nema znatnih promjena; u proizvodnji akvakulturnih vrsta u lagunama iznosi 350.
Izvor podataka: Grčko statističko tijelo, ELSTAT
Multi-annual National Strategic Plans for the development of sustainable Aquaculture
Relevant Authorities
Applicable Legislation
- Zakon br. 4282/2014 „Razvoj akvakulture i druge odredbe” (Službeni list Vlade, serija A, br. 182)
- Zakon br. 4492/2017 „Upravljanje i stavljanje na tržište svježih i pokvarljivih poljoprivrednih proizvoda i druge odredbe” (Službeni list, serija A, br. 156)
- Zakon br. 4711/2020 „Pojednostavnjenje okvira za financijske aktivnosti u nadležnosti Ministarstva ruralnog razvoja i hrane i druge odredbe” (Službeni list Vlade, serija A, br. 145)
- Zakon br. 4691/2020 „Dogovori u nadležnosti Ministarstva ruralnog razvoja i hrane za poboljšanje i modernizaciju poljoprivrednog sektora i druge odredbe” (Službeni list Vlade, serija A, br. 108)
- Ministarska odluka br. 1333/153983/2018 „Zamjena ministarskih odluka br. 165837/17 – 12 – 2009 i 3702/76929/20 – 6-2013 za uređivanje pitanja provedbe Uredbe (EZ) 708/2007 Vijeća „Uporaba stranih i lokalno neprisutnih vrsta u akvakulturi”, kako je izmijenjena, dopunjena i na snazi.” (Službeni list Vlade, serija B, br. 5158)
- N.D.420/70 „Zakonik o ribarstvu” (Službeni list vlade, serija A, br. 27)
- Zakon br. 1740/1987 „Uporaba i zaštita koralja, voda za uzgoj ribe, akvakulture i drugih odredaba” (Službeni list, serija A, br. 221)
- Zakon br. 2040/1992 „Uređivanje pitanja u nadležnosti Ministarstva poljoprivrede i pravnih subjekata pod njegovim nadzorom” (Službeni list Vlade, serija A, br. 70)
- Zakon br. 1650/1986 „Za zaštitu okoliša” (Službeni list Vlade, serija A, br. 160)
- Zakon br. 2742/1999 „Prostorno planiranje i održivi razvoj” (Službeni list, serija A, br. 207)
- Zakon br. 4447/2016 „Prostorno planiranje – održivi razvoj i ostale odredbe” (Službeni list Vlade, serija A, br. 241)
- C.M.D. 31722/4 – 11 – 2011 o „Odobravanju posebnog okvira za prostorno planiranje i održivi razvoj za akvakulturu...” (Službeni list vlade, serija B, br. 2505)
- Zakon br. 3199/2003 o „Zaštiti voda i upravljanju vodama – usklađivanje s Direktivom 2000/60/EZ Europskog parlamenta...” (Službeni list, serija A, br. 280)
- Zakon br. 4014/2011 o „ekološkom licenciranju projekata i djelatnosti...” (Službeni list, serija A, br. 209)
- Predsjednička odluka 28/2009 o „Zahtjevima za zdravstveni nadzor životinja akvakulture i njihovih proizvoda... u skladu s Direktivom Vijeća 2006/88/EZ i Direktivom Komisije 2008/53/EZ” Službeni list, serija A br. 46)
Applicable Procedures
- Okolišna dozvola
- Odobrenje za akvakulturu:
- Odobrenje za objekt, i
- Obavijest o djelovanju
National associations and networks
- Savez grčkih marikultura
- Grčka organizacija proizvođača u akvakulturi (HAPO/ELOPY)
- Panhelenski savez malih i srednjih poljoprivrednika
- Udruženje ribarskih zadruga grčkih Lagona
- Udruga uzgajivača grčkih musela i školjkaša
Relevant Websites
Contact Details
Akvakultura, grčko Ministarstvo ruralnog razvoja i hrane
Angeliki Kallara, direktor
- E-pošta:
- Telefonski brojevi: + 30 210 9287 193