Vrsta uzgojene vrste

Dagnja (Mytilus spp.), kamenica (Ostrea edulis), Rainbow pastrva (Oncorhynchus mykiss), Artic char (Salvelinus cf Umbla) (Izvor: ZSM), šaran (Cyprinus carpio). Nadalje: Afrička i europska mačka i vrste visoke vrijednosti kao što su jegulja, jesetri, rakovi i skušci proizvode se u recirkulacijskim sustavima akvakulture (RAS)

^{Izvor podataka: 2023., EUMOFA; 2022., STECF; Zoološka zbirka u Münchenu, ZSM; Njemačka, osobni zahtjev, 30. siječnja 2023.}

Vrsta metode proizvodnje

Prema podacima Eurostata 2 021,25 % njemačke proizvodnje odvijalo se u morskoj i slatkoj vodi, a većina morske proizvodnje uključuje uzgoj dagnji na dnu u moru. (2023., EUMOFA). 

Akvakultura se u Njemačkoj proteže od poluprirodnih, široko upravljanih zemljanih ribnjaka do protočnih objekata, mrežnih kaveza i sustava zatvorenog recirkulacijskog sustava. Uzgoj dagnji također je dio akvakulture u morskom okolišu.

^{Izvor podataka: 2023., EUMOFA i MNSPA}

^{Izvor podataka: 2023., EUMOFA}

Trendovi (prošli i budući)

• Održavanje, stabiliziranje i razvoj postojećih kapaciteta za proizvodnju u akvakulturi.
• Povećanje proizvodnje ribe i druge akvakulture u održivoj proizvodnji („ekološki prihvatljiv rast”)
• Očuvanje područja ribnjaka i povratak napuštenim ribnjacima kao poseban oblik akvakulture s uobičajenom metodom ekstenzivnog uzgoja i dvostrukom funkcijom stoke i općeg dobra (očuvanje prirode, krajobraz, vodna ravnoteža)
• Povećanje imidža domaćih proizvoda akvakulture i jačanje regionalnog marketinga
• Prilagodba akvakulture klimatskim promjenama i povećanje otpornosti.  

^{Izvor podataka: MNSPA}

Utjecaj akvakulture na gospodarstvo, tržište hrane i tržište rada zemlje

• Uz nekoliko iznimaka, akvakultura u Njemačkoj obilježena je dugim razdobljem stagnacije. Prepreke rastu posebno uključuju usklađenost s pravnim okvirom, opterećujuće prakse licenciranja, nisku konkurentnost na globalnoj razini i gubitke zaliha zbog grabežljivaca i zaštićenih životinja. Osim toga, postoje problemi s imidžom proizvoda akvakulture, kao i nedostaci u obrazovnim i istraživačkim strukturama.
• U Njemačkoj su akvakulturna uzgajališta uglavnom u obiteljskom vlasništvu i imaju vrlo malu strukturu (uz neke iznimke u akvakulturi morskih dagnji). U novije vrijeme poduzeća koja proizvode alge ili druge vodene organizme također zauzimaju područje akvakulture ili prijelazna područja za ekološku tehnologiju.
• U Njemačkoj se šaran uzgaja u ribnjacima od približno 23,000 ha. Glavna proizvodna područja nalaze se u Bavarskoj, Saskoj i Brandenburgu. Postoje vrlo različite strukture i razine intenziteta poljoprivrednih gospodarstava. Količina proizvedenog šarana i dalje se blago smanjuje.
• Proizvodnja salmonida: Taj oblik proizvodnje ribe, uz industriju kulture školjkaša, najveći je profitabilni sektor akvakulture u Njemačkoj, koji trenutačno ima znatnu gospodarsku snagu.
• Proizvodnja ribe u kavezima s mrežama godinama stagnira. Općenito, neto kavezi trenutačno su manje važni u Njemačkoj.
• U Njemačkoj su uspješno uspostavljeni recirkulacijski objekti, npr. za jegulju i afričku mačku. Najveća postrojenja dosad su dosegla proizvodnju od oko stotina tona godišnje.
• Samo se sektor kulture školjkaša godinama naglo povećavao. Osobito u Schleswig-Holsteinu razvoj industrije dagnji stabilizira razvoj uzgoja dagnji. Uzgoj sjemenskih dagnji s pametnim sustavima poljoprivrednih gospodarstava ključan je pokretač.
• Akvakultura morskih riba praktički ne postoji u Njemačkoj.
• Proizvodnja algi: U Njemačkoj postoji odobrenje za hranu za pojedinačne zelene alge Chlorella sp. i za brzi cijanobacterium Spirulina sp. U slučaju makroalgi, smeđe alge (Saccharina latissima), zelene alge (Enteromorpha/Ulva) i crvene alge (Delesseria sanguinea) uglavnom se uzgajaju. Odgovarajući obujam njemačke proizvodnje nije poznat, ali je vjerojatno da će biti neznatan.
• Potrošači su sve zahtjevniji regionalni proizvodi. Uvoz će i dalje biti potreban, ali domaća akvakultura mogla bi opskrbljivati više nego dosad svojim potrebama.
• Njemačka uvozi oko 89 % konzumirane ribe i morske hrane.
• Točan broj službeno „biocertificiranih” akvakulturnih poduzeća u Njemačkoj nije poznat jer službeni statistički podaci uključuju samo uzgajališta iznad određene veličine ili obujma proizvodnje. Postoji nekoliko malih regionalnih oznaka (QZBW, Schwarzwaldforelle, Fisch aus NRW itd.) koje su nešto popularnije od ekoloških oznaka jer su jeftinije i manje razrađene.

^{Izvor podataka: MNSPA}

Izazovi i prilike

^{Izvor podataka: MNSPA}

Zaposlenost i broj poduzeća

Oko 2400 uzgajališta (> 0,3 ha ili 200 m²) uzgaja ribu i morske prehrambene proizvode u Njemačkoj u slatkim i morskim vodama. Ukupno je oko 1800 osoba zaposleno u objektima za akvakulturu, a pretpostavlja se da je ovdje angažirano još oko 3200 neplaćenih vlasnika i članova obitelji.

^{Izvor podataka: 2022., STECF}

• U Njemačkoj su savezne države (Länder) odgovorne za akvakulturu. Morska akvakultura podliježe i pravilima utvrđenima u Saveznom zakonu o morskom ribarstvu.
• Savezno ministarstvo hrane i poljoprivrede (BMEL)
• Portal savezne vlade za akvakulturu
• Savezno ministarstvo okoliša, zaštite prirode, nuklearne sigurnosti i zaštite potrošača
• Savezno ministarstvo unutarnjih poslova i zajednice (BMI) 

• Savezni zakon o morskom ribarstvu
• Zakon o dobrobiti životinja
• Pravilnik o klanju o zaštiti životinja
• Zakon o vodnim resursima
• Zakon o procjeni utjecaja na okoliš (UVPG), popis iz Priloga 2.
• Na saveznoj razini, Zakon o prostornom planiranju (ROG) od 22 regulira. Prosinac 2008. (BGBl. I str. 2.986., kako je zadnje izmijenjen člankom 2. stavkom 15. Zakona od 20. srpnja 2017. (BGBl. I str. 2.808.) o prostornom planiranju 

Stoga dozvole za akvakulturu u Saveznoj Republici Njemačkoj, ovisno o situaciji, često ne može izdati samo jedno tijelo (sustav „sve na jednom mjestu”). Naprotiv, nositelj projekta često mora kontaktirati nekoliko tijela kako bi dobio različita odobrenja za izgradnju i rad postrojenja (nedonošenje ili barem nepostojanje potpune odluke o koncentraciji).