Ovaj radni dokument službi Komisije obuhvaća energetsku učinkovitost i uporabu obnovljivih izvora energije kako bi se smanjio ugljični otisak u primarnoj proizvodnji u akvakulturi. Osim država članica EU-a, izrada ovog dokumenta temelji se i na praksama i alatima Ujedinjene Kraljevine (UK) i Norveške zbog njihove blizine EU-u i važnosti njihove proizvodnje, istraživanja i inovacija u akvakulturi.

Proizvodi akvakulture u EU-u proizvode se u skladu s visokim standardima kvalitete i održivosti jer postoji velik dio zakonodavstva EU-a kojim su obuhvaćena različita pitanja s kojima se proizvođači u akvakulturi moraju pridržavati (npr. zakonodavstvo o zdravlju životinja, dobrobiti životinja, sigurnosti hrane za životinje, sigurnosti hrane za životinje, veterinarskom liječenju, kvaliteti vode, zakonodavstvu o uvođenju neautohtonih ili lokalno neprisutnih vrsta itd.).

U tijeku su istraživanja o toj temi. Na primjer, u projektu „Diversify”, koji financira EU, utvrđeno je da su vrste najvažnije za povećanje produktivne diversifikacije europskog akvakulturnog meagre (Argyrosomus regius), velikog amberjacka (Seriola dumerilii), pikeperka (Sander lucioperca), atlantskog halibuta (Hippoglossus hippoglossus), grmlje (Polyprion americanus), trlje (Mugil cephalus). U drugim projektima koje financira EU razmatra se i potencijal za daljnju diversifikaciju vrsta, uključujući niskotrofičke vrste (vidjeti AquaVitae (https://aquavitaeproject.eu/)). Diversifikacija se mora provesti uzimajući u obzir tržišnu potražnju i međunarodnu trgovinu prehrambenim proizvodima akvakulture.

Alge imaju velik potencijal, ali proizvodnja u Europi i dalje je niska. Komisija je 2022. donijela Komunikaciju „Prema snažnom i održivom sektoru algi u EU-u”, takozvanu inicijativu EU-a za alge (https://ec.europa.eu/commission/presscorner/detail/en/ip_22_6899), čiji je cilj oslobađanje potencijala algi u Europskoj uniji. U Komunikaciji se predlažu 23 mjere kako bi se industriji algi u EU-u omogućilo da preraste u snažan, održiv i regenerativan sektor koji može zadovoljiti sve veću potražnju na unutarnjem tržištu EU-a. Cilj je europske platforme dionika u području algi EU4Algae (https://maritime-forum.ec.europa.eu/en/frontpage/1727) ubrzati razvoj europske industrije algi i promicati alge za prehranu i druge namjene među potrošačima i poduzećima u EU-u.

Proizvodi akvakulture čine 27 % potrošnje prehrambenih proizvoda akvakulture (akvakultura i ribarstvo) u EU-u. Proizvodi akvakulture EU-a čine 26 % proizvoda proizvedenih u sektoru hrane akvatičnog podrijetla (ekstrativni ribolov i akvakultura). Postotak proizvoda akvakulture koji se konzumiraju u EU-u i potječu iz akvakulture EU-a iznosi 37,5 % (bilanca ponude, EUMOFA 2022., https://www.eumofa.eu/supply-balance).

Ukupna ekološka akvakulturna proizvodnja na razini EU-a u 2020. procjenjuje se na 74.032 tona, što čini 6,4 % ukupne akvakulturne proizvodnje u EU-u (Ekološka akvakultura u EU-u, (EUMOFA 2022., https://www.eumofa.eu/documents/20178/432372/Organic+aquaculture+in+the…).

U 27 država članica EU-a najvažnije su zemlje Španjolska, Francuska, Grčka, Italija i Poljska sa 70 % akvakulturne proizvodnje.

Zemlje koje najviše doprinose europskoj proizvodnji (EGP39) su Norveška (otprilike 46 % ukupne europske proizvodnje), nakon koje slijede Španjolska, Turska, Ujedinjena Kraljevina, Francuska, Italija i Grčka. Tih sedam zemalja čini 90 % ukupne akvakulturne proizvodnje u Europi. (FAO 2022.).

U usporedbi s rastom akvakulture na svjetskoj razini, proizvodnja u EU-u gotovo je stagnirala.

Stopa rasta riblje akvakulture u EU-27 od 2000. iznimno je niska, a riblja akvakultura rasla je 1,1 % godišnje (prosječni godišnji rast), a mekušci 2,8 %. Ako se uključe Norveška i Turska, ukupni se iznos povećava na 4 %. Na globalnoj razini prosječni godišnji rast akvakulture ribe iznosi 4,3 %. (FAO, 2022., https://www.fao.org/fishery/en/topic/166235).

Precizna akvakultura tehnološki je sofisticirani pristup u sektoru akvakulture usmjeren na uključivanje naprednih alata i metodologija za jačanje autonomije praćenja biotičkih i abiotičkih varijabli u objektima, čime se potiče učinkovitije upravljanje poljoprivrednim gospodarstvima. Cilj je povećati standarde dobrobiti životinja, ublažiti učinke na okoliš i povećati gospodarsku održivost objekata za akvakulturu. Cilj je precizne akvakulture osnažiti proizvođače da učinkovitije prate i dokumentiraju biološke procese svojstvene njihovim objektima, a karakterizira je integracija najsuvremenijih senzorskih tehnologija, metodologija statističke analize i sofisticiranih tehnologija umjetne inteligencije.