Background information

Vrsta uzgojene vrste
Šaran (Cyprinus carpio) Grass carp (Ctenopharyngodon idella), srebrni šaran (Hypothalmichthysmolitrix), Big Head Carp (Hypothalmichthysnobilis), Rainbow Trout (Oncorhynchus mykiss), pastrva Brook (Salvelinus fontinalis), grabežljivca kao štike (Esox Lucius), pikeperch (Sandder lucioperca) i europska mačka (Slurus glanis).
Izvor podataka: 2023., EUMOFA; STECF 2022.
Vrsta metode proizvodnje
Prema podacima Eurostata akvakulturna djelatnost u Češkoj ograničena je na slatkovodni uzgoj. Proizvodnja se uglavnom odvija u ribnjacima (95 %) i malim količinama na spremnicima i utrkama (4 %). Marginalna proizvodnja odvija se s pomoću recirkulacijskih sustava i drugim metodama (1 %).
Veličina sektora (proizvodnja i potrošnja)
Izvor podataka: 2023., EUMOFA
Trendovi (prošli i budući)
- Jačanje važnosti tradicionalnih i modernih oblika akvakulture.
- Održavanje i razvoj tradicionalne akvakulturne proizvodnje modernizacijom i inovacijama postojećih tehnologija i objekata za uzgoj, uključujući očuvanje koristi uzgoja ribe za okoliš.
- Povećanje proizvodnje drugih ribljih vrsta, posebno grabežljivaca, stvaranjem novih, modernih i ekološki prihvatljivih ribogojilišta.
- Povećanje raspona prerađene slatkovodne ribe za češko tržište, modernizacija, inovacije i koncentracija kapaciteta za preradu.
- Podupiranje rasta i razvoja tehnologija RAS-a, stvaranje uvjeta za ulagače iz poljoprivredne i prehrambene industrije upotrebom otpadne topline iz postrojenja za proizvodnju bioplina.
- Modernizacija, inovacije i koncentracija kapaciteta za preradu, potpora novim pogonima za preradu (npr. crveni bodečnjak = Clarias i nil tilapia), suradnja s institutima za znanstveno istraživanje, promidžba proizvoda u javnosti.
Izvor podataka: MNSPA
Utjecaj akvakulture na gospodarstvo, tržište hrane i tržište rada zemlje
- Opće gospodarsko stanje u sektoru akvakulture dovoljno je da bi taj sektor funkcionirao na relativno održiv način.
- Dominantna upotreba domaće proizvodnje jest izvoz žive ribe, koji se postupno povećavao s 40 % na 50 %.
- Češka u Europi nema konkurencije u izvozu slatkovodne ribe. Udio svježe ribe znatno se povećao, uglavnom na štetu prerađene ribe. Važan gospodarski element češkog proizvodnog ribolova jest izvoz žive ribe, posebno šarana. Šaran je regionalna hrana za središnju Europu. Uglavnom se izvozi u susjedne zemlje, a djelomično u Francusku, Belgiju i Italiju. Količina šarana koja se izvozi u Njemačku i Slovačku već se dugo smanjuje. Iako je stanje izvoza u Poljsku vrlo promjenjivo. Posebnost tog tržišta zahtjev je za lagano lešenu ribu (1,2 do 1,8 kg), koja je manje dobro smještena drugdje u Europi. Stočari su prilagodili svoje planove zaliha kako bi zadovoljili potrebe poljskog tržišta.
- Konzumacija ribe u Češkoj vrlo je niska (2021.: 5,6 kg po stanovniku godišnje) i u usporedbi sa svjetskim prosjekom (20,2 kg po osobi godišnje) ili prosjekom EU-a (25,1 kg po osobi godišnje). Važan čimbenik koji utječe na nisku potrošnju ribe mali je udio prerađene ribe na domaćem tržištu. Kupci radije kupuju živu ribu, koja je zajamčena svježa i troškovno najučinkovitija.
- Poseban segment tržišta je proizvodnja ornamentalnih oblika ribe, zlatnog trupa, šarana s koi, obojenih oblika sudara, običnih kaciga, velikih monaga, bisera itd.
- Dominantna sklonost šarana, posebno tijekom Božića, vrlo je sporo napuštena, a ljudi postupno počinju davati prednost preradi ribe, posebno tijekom godine.
- Stavljanje ribe na tržište još je izraženije u proljetnim mjesecima nakon proljetnog izlova ribnjaka u komori. Ta prodaja stvara kontinuirano financiranje i poboljšava novčani tok. Stavljanje na tržište ribe iz sustava protoka i RAS-a odvija se na više ili manje kontinuiranoj osnovi tijekom cijele godine.
- Češko tržište proizvodnje suočava se s produbljivanjem profesionalizacije u područjima upravljanja novčanim tokom, prometnog gospodarstva, promidžbenih komunikacija (posebno u internetskom okruženju) i upravljanja odnosima s klijentima. Naprotiv, ima stručno znanje u području uzgoja ribe i visokokvalitetno iskustvo na sveučilištima. Na cijenu slatkovodne ribe utječu cijene uvezenih konkurentnih proizvoda, troškovi uzgoja, ribljih vrsta i prerade. Gospodarstvo prometa, zajedno s ekonomijom razmjera i visokokvalitetnim znanjem i iskustvom, pozitivno utječe na smanjenje cijena. Spajanje/pridruživanje u prodajne/distribucijske i prerađivačke zadruge također može pridonijeti povećanju učinkovitosti.
Izvor podataka: MNSPA
Izazovi i prilike
- Prijetnje tradicionalnim proizvodnim resursima zbog klimatskih promjena i negativnih učinaka odabranih organizama.
- Održavanje tradicionalne akvakulture, koja posebno obavlja proizvodne, ali i neproizvodne funkcije.
- Niska diversifikacija poslovnih aktivnosti proizvođača i smanjeni kapacitet kako bi se nadoknadile fluktuacije u proizvodnji i stavljanju na tržište.
- Velika ovisnost domaće proizvodnje o tradicionalnim oblicima poljoprivrede i nizak udio recirkulacijskih pogona u proizvodnji.
- Niska potrošnja slatkovodne ribe.
- Niska razina osviještenosti potrošača o koristima konzumacije ribe proizvedene u domaćinstvu.
- Velika ovisnost domaće proizvodnje o izvozu.
- Mali obujam daljnje prerađene proizvodnje i potrošnje prerađenih proizvoda s većom dodanom vrijednošću.
- Veliko administrativno opterećenje za proizvođače u području zakonodavstva i pri dobivanju subvencija i isplata naknada.
- Veliko administrativno opterećenje i vrlo složen proces izgradnje novih ribnjaka.
- Niska vertikalna i horizontalna integracija te organizacije proizvođača i tržišta.
- Prijetnje biološkoj raznolikosti autohtonih ribljih vrsta i drugih vodenih organizama.
- Niže razine inovacija u usporedbi s konkurentnim sektorima.
- Diversifikacija prihoda – dopunjavanje proizvodne funkcije sekundarnim djelatnostima (ribolovni turizam, ekoturizam itd.) i njihovo promicanje.
- Politika ulaganja usmjerena na izgradnju i obnovu ribogojilišta, ribogojilišta i postrojenja za preradu, tehnološke inovacije, promicanje konkurentnosti i otpornosti ribarskih poduzeća.
- Jačanje konkurentnosti poduzeća kompenzacijom za neproduktivne funkcije i naknadom štete koju su prouzročili grabežljivci i zdravi oblici uzgoja.
- Razvoj proizvodnje ribe u kontroliranom okruženju, uključujući sustave recirkulacije.
- Osnivanje organizacija proizvođača.
- Iskorištavanje trenutačne niske potrošnje, rastuće kupovne moći i trenda zdravog načina života kako bi se povećala potražnja za slatkovodnim ribljim proizvodima, s naglaskom na kvaliteti i jednostavnosti.
- Izjednačavanje i povećanje potrošnje domaće slatkovodne ribe tijekom cijele godine.
- Distribucija prerađene ribe putem poslovnih lanaca i poslovnih mjesta visoke kvalitete i rasprostranjenosti, uglavnom kao svježa/rashlađena riba i proizvodi.
- Promicanje prodaje ribe i ribljih proizvoda u malom opsegu.
- Uvođenje novih proizvoda od ribe s visokom dodanom vrijednošću (npr. proizvodi u bocama).
- Upotreba tehnologija kojima se smanjuju negativni učinci na okoliš.
- Povećanje privlačnosti i osviještenosti o akvakulturi i njezinim proizvodima, kao i informacija o koristima slatkovodne akvakulture za okoliš.
- Suradnja sa znanstvenim institucijama, promicanje obrazovanja, znanosti i istraživanja u području ribarstva, inovacije i uvođenje novih tehnologija, istraživanje i primjena njegovih rezultata, posebno u područjima:
- o upravljanju ribnjacima s obzirom na klimatske promjene i provedbu rezultata u ribarskim poduzećima.
- o upravljanju ribom i inovacijama u uzgoju, preradi i stavljanju na tržište ribe.
- o bolestima i sprečavanju genetske erozije populacija autohtonih ribljih vrsta (dobre tehnike za unošenje jaja i nedorasle ribe)
- o učinkovitom umjetnom razmnožavanju i uzgoju jegulje u ranim fazama.
- Poboljšanje sljedivosti proizvoda akvakulture.
- Daljnje jačanje otpornosti poduzeća na globalne promjene.
- Produbljivanje suradnje s tijelima za očuvanje prirode (odnos između gospodarskih interesa i interesa očuvanja prirode).
Izvor podataka: MNSPA
Zaposlenost i broj poduzeća
413 poduzeća za proizvodnju u akvakulturi
Izvor podataka: MNSPA
Multi-annual National Strategic Plans for the development of sustainable Aquaculture
Relevant Authorities
Applicable Legislation
- Zakon br. 99/2004 o ribarstvu, ostvarivanju ribolovnih prava, lovcima ribe, zaštiti morskih ribolovnih resursa i izmjeni određenih zakona (Zakon o ribarstvu)
- Uredba br. 197/2004 o provedbi Zakona br. 99/2004 o ribarstvu, ostvarivanju ribolovnih prava, lovu riba, zaštiti morskih ribolovnih resursa i izmjeni određenih zakona (Zakon o ribarstvu)
- Zakon br. 154/2000 o uzgoju, uzgoju i registraciji stoke i izmjeni određenih povezanih akata (Zakon o uzgoju), kako je izmijenjen
- Uredba br. 136/2004 o pojedinostima za identifikaciju i registraciju životinja te registraciju gospodarstava i osoba predviđenih Zakonom o uzgoju
- Uredba br. 370/2006 o stručnim tečajevima za obavljanje određenih profesionalnih djelatnosti u području uzgoja i uzgoja stoke
- Uredba br. 72/2017 o životinjskim genetskim resursima
- Uredba br. 448/2006 o provedbi određenih odredbi Zakona o uzgoju
- Zakon br. 246/1992 o zaštiti životinja od okrutnosti, kako je izmijenjen
- Zakon br. 166/1999 o veterinarskoj njezi i izmjeni određenih povezanih akata (Zakon o veterinarstvu)
- Zakon br. 114/1992 o zaštiti prirode i krajolika
U pripremi ribnih građevina (u skladu sa Zakonom o akumulacijama vode namijenjenih uzgoju ribe):
Applicable Procedures
Other Relevant Documents
National associations and networks
Relevant Websites
Contact Details
Petr Chalupa, načelnik Odjela za ribarstvo i pčelarstvo
- E-pošta:
- Telefonski brojevi: + 420 221 812 575