Bugarska

Vrsta uzgojene vrste

Glavne su vrste kalifornijska pastrva (Oncorhynchus mykiss), šaran (Cyprinus carpio), šaran (Hypophthalmichthys nobilis), Grass carp (Ctenopharyngodon idella), mediteranska dagnja (Mytilus galloprovincialis).

^{Izvor podataka: 2023., EUMOFA; 2022., STECF}

^{Izvor podataka: 2023., EUMOFA}

Utjecaj akvakulture na gospodarstvo, tržište hrane i tržište rada zemlje

• Broj registriranih poljoprivrednih gospodarstava 2019. iznosio je 754: najveći broj farmi s toplom vodom iznosio je 535 (72 % ukupnog broja), 78 je bilo miješano s hladnom vodom (10 %) i 104 (14 %). Sakupljači crnih dagnji imaju 29 ili 4 %.
• Više od 95 % svih poduzetnika u podsektoru svake godine u razdoblju 2014. – 2018. pripada skupini mikropoduzeća – 9 zaposlenika. Ostali, između 10 i 16 poduzeća, mala su poduzeća, osim jednog poduzeća koje je 2018. prešlo u kategoriju srednjih poduzeća.
• Kretanje ukupnih godišnjih prihoda u podsektoru akvakulture zabilježilo je uzlazni trend u razdoblju 2014. – 2018., sa 64,9 milijuna BGN 2018. ili 2,2 milijuna BGN više od početnih 29,2 milijuna BGN od 2014.
• Teritorijalni podsektor ostvaruje prihode u gotovo svim područjima zemlje.
• Prema podacima Nacionalnog zavoda za statistiku (NSI) broj zaposlenika u ekvivalentu punog radnog vremena u podsektoru 03.2 (Proizvodnja i uzgoj riba i drugih vodenih organizama) povećao se sa 662 u 2014. na 866 u 2018.
• Prosječni godišnji prihodi po poduzeću u slatkovodnoj akvakulturi ponavljaju stalno povećanje prihoda podsektora akvakulture, dok su prihodi za uzgoj dagnji crnog mora neujednačeni.
• Podsektor akvakulture slanih voda znatno je izgubljen u tri od pet godina razdoblja 2014. – 2018. Podsektor slatkovodne akvakulture bio je profitabilan u tri od pet godina tog razdoblja. Na kraju razdoblja (2018.) moguć je povratak dobiti.
• Dohodak po kilogramu proizvodnje u akvakulturi neometano se povećao s 2,61 BGN (bugarska valuta) u 2014. na 3,97 BGN/kg 2018. Prinos po kilogramu akvakulture ostaje minimalan tijekom cijelog razdoblja. Rast prihoda u podsektoru uglavnom je posljedica povećanja obujma akvakulturne proizvodnje i, u manjoj mjeri, povećanja prodajnih cijena.
• Godišnji dohodak po zaposleniku u podsektoru akvakulture pokazuje stalan rast s 44,1 BGN u 2014. na 74,9 bugarskih leva u 2018., što je neizravan pokazatelj povećanja produktivnosti rada. Veći su u slatkovodnoj akvakulturi, u kojoj je i produktivnost rada veća.
• Tržište riba, drugih vodenih organizama i proizvoda ribarstva u Bugarskoj povezano je s razvojem (pod)sektora: Industrijski ribolov, akvakultura, prerada ribe i drugih proizvoda akvatičnog podrijetla, trgovina ribom i drugim proizvodima akvatičnog podrijetla. Opskrba proizlazi iz vlastitog ulova, vlastite proizvodnje akvakulture i uvoza te potražnje za domaćom potrošnjom i izvozom. Bilanca tržišta, mjerena u financijskom smislu (milijuna BGN), pokazuje znatno povećanje izvoza. Usporedni razvoj uvoza pokazatelj je da je do povećanja uglavnom došlo zbog proizvodne industrije s uvezenim sirovinama.
• U slučaju potrošnje, glavno mjesto za konzumaciju ribe i ribljih proizvoda ostaje dom. Riba se kupuje svježa ili zamrznuta jednom tjedno ili nekoliko puta mjesečno. Vrlo je rijetko pripremljena ili konzervirana. Među akvakulturnim vrstama riba koje se jedu prva je pastrva, a druga šaran. Stanovnici gradova utvrdili su velike maloprodajne lance – hipermarkete, supermarkete i specijalizirane prodavaonice ribe – kao izvor ribe. Svaki četvrtina temelji se na samostalnom ulovu.
• Procijenjena konzumacija šarana povećala se u razdoblju 2014. – 2019., a pastrva i crne/ostale morske dagnje ostale su na relativno stalnim razinama.

^{Izvor podataka: MNSPA}

Izazovi i prilike

• Postojanje prirodnih dobara s potencijalom za razvoj akvakulture.
• Neostvareni potencijal za povećanje potrošnje lokalne akvakulture, uključujući marikulturu.
• Razvoj novih vrsta marikulture u crnomorskim vodama (pilot-projekti).
• Poboljšanje stručnih vještina osoba koje rade u sektoru akvakulture cjeloživotnim učenjem i uvođenjem znanja i iskustva.
• Uvođenje novih tehnologija.
• Diversifikacija proizvodnje uzgojem vrhunskih vrsta.
• Potencijal za dodavanje vrijednosti akvakulturnoj proizvodnji primarnim aktivnostima prerade i stavljanja na tržište.
• Proširenje raspona specijaliziranih proizvoda dostupnih na međunarodnom i domaćem tržištu.
• Certificiranje ekoloških ribogojilišta u Bugarskoj. (Zakonodavna inicijativa)
• Certificiranje nacionalnih normi za lokalne proizvode radi promicanja zavičajnih vrsta. (Zakonodavna inicijativa)
• Potencijal za održivi razvoj brana do 100 oboljenja povećanjem udjela usluga akvakulture.
• U svim tim okolnostima – nestašici vode, opterećenju vodom, globalnim klimatskim promjenama itd. utvrđene su smjernice prema kojima bi se akvakultura u Bugarskoj trebala preusmjeriti. Taj se podsektor može osloniti na održivost proizvodnje u nadolazećim godinama samo ako se u obzir uzmu predviđene promjene u kvaliteti, količini i distribuciji vodnih resursa. U svakom slučaju, nužno je preusmjeriti proizvodnju na način kojim se štedi voda i koji je prihvatljiv za okoliš. To zahtijeva upravljanje novim tehnologijama za uštedu vode i uštedu energije te njihovu primjenu.
• Izazov za znanstvenu zajednicu u zemlji jest ovladavanje biotehnologijom umjetnog razmnožavanja novih vrsta za bugarsku akvakulturu kako bi se osigurala održivost proizvodnje. Nepostojanje dugoročnog plana za održavanje i obnovu populacija zavičajnih vrsta hidrobionata koje podliježu komercijalnom i rekreacijskom ribolovu ne omogućuje organizaciju održive i znanstveno planirane proizvodnje tih vrsta u akvakulturnim uzgajalištima. 

^{Izvor podataka: MNSPA}

Zaposlenost i broj poduzeća

866 zaposlenika u akvakulturnim uzgajalištima i 446 aktivnih ribogojilišta. 

^{Izvor podataka: MNSPA}

Registracija ribe iz uzgoja i registracije ribogojilišta 

Relevantne informacije možete pronaći i ovdje

• Strateški akcijski plan za zaštitu okoliša i obnovu Crnog mora
• Nacionalna strategija za upravljanje vodnim sektorom i njegov razvoj
• Pomorska strategija Republike Bugarske i program mjera
• Nacionalna strategija za biološku raznolikost