Dobrobit riba u odobalnoj akvakulturi lososa

Kako bi se omogućio daljnji rast u sektoru akvakulture atlantskog lososa, mogu se uspostaviti nove proizvodne lokacije na izloženijim lokacijama duž obale ili čak na moru. Ovdje će se riba susresti s jakim strujama i snažnim valovima koji se izbjegavaju na tradicionalnim zaštićenim lokacijama. Izložene lokacije imaju nekoliko prednosti i zahtijevaju novi tehnološki napredak. Međutim, najvažnije je pitanje može li atlantski losos napredovati u tim ekstremnijim okruženjima. U ovom pregledu opisujemo kako jake vodene struje utječu na fiziologiju, ponašanje i, u konačnici, dobrobit ribe. Ako trenutačne brzine okoline premašuju kapacitete plivanja, riba se zamorljuje i zalijepi na stijenku kaveza, što dovodi do neprihvatljive dobrobiti. Kapacitet plivanja ovisit će o veličini i trajanju trenutačnih brzina na koje se naišlo. Osim toga, nekoliko okolišnih i bioloških čimbenika modulira mogućnosti plivanja, pri čemu je posebno važno uzeti u obzir temperaturu, veličinu tijela i zdravstveno stanje. Niz empirijskih studija naknadno se koristi za izradu smjernica za dobrobit u pogledu bioloških granica u izloženoj akvakulturi. Osim toga, zbog sve veće popularnosti čišće ribe u akvakulturi lososa, procjenjujemo i njihovu korisnost na izloženim lokacijama. Općenito, atlantski losos snažan je trajni plivač, a na temelju dostupnih terenskih istraživanja oceanskih struja zaključujemo da su izgledi za odgovornu poljoprivredu na izloženim lokacijama obećavajući. Međutim, čišće riblje vrste kao što su kvrgunjače i balanska maramica loše su plivarice te se stoga ne preporučuje njihovo uvođenje na izloženim lokacijama.