Nutritivna karakterizacija europskih nusproizvoda prerade u akvakulturi kako bi se olakšalo strateško korištenje

U analizama održivosti akvakulture obično se zanemaruju sudbina i vrijednost nusproizvoda prerade. Cilj te studije bio je opisati hranjivu vrijednost uobičajenih nusproizvoda prerade (glave, okviri, ukrasi, koža i unutarnji organi) pet važnih vrsta riba uzgojenih u Europi; Atlantski losos (Salmo salar), lubin (Dicentrarchus labrax), rumenca okana (Sparus aurata), šaran (Cyprinus carpio) i romba kvrgaša (Psetta maxima) radi informiranja o najboljim strategijama korištenja. Rezultati Suda upućuju na znatno veći ukupni prinos mesa (64 – 77 %) ako se u potpunosti obradi, u usporedbi s filetom (30 – 56 %). Sud je utvrdio da su glave, okviri, ukrasi i koža atlantskog lososapentaenske kiseline, lubina, orana i okvira romba kvrgaša bili srednjeg do visokog jestivog prinosa, srednjeg do visokog lipida te srednjeg do visokog sadržaja eikozapentaenske kiseline (EPA) i dokosaheksaenske kiseline (DHA), što upućuje na znatan potencijal za izravnu upotrebu u hrani za ljude. Nusproizvodi koji nisu privlačni za izravnu upotrebu u hrani, ali imaju nizak udio pepela te srednji do visok sadržaj sirovih bjelančevina, lipida, EPA-e i DHK-a, kao što su unutarnji organi, mogli bi se usmjeriti na hranu za životinje. Koža je pokazala zanimljive prehrambene vrijednosti, ali ima veći potencijal u neprehrambenim primjenama, kao što su modna, kozmetička i farmaceutska industrija. Rezultati ukazuju na potencijal za povećanje izravne vrijednosti europske akvakulture u hrani, hrani za životinje i neprehrambenoj industriji, bez povećanja obujma proizvodnje ili upotrebe dodatnih resursa. Naglašava se važnost promjene percepcije potrošača i rješavanja infrastrukturnih i zakonodavnih prepreka kako bi se maksimalno povećala iskorištenost.